Uz Europsku uniju, najveći poticaj bh vlastima u provedbi reformi
pružaju Sjedinjene Američke Države. Usprkos brojnim svjetskim krizama,
BiH je još u središtu interesa aktualne američke
administracije. Potvrdio je to svojim ponovnim dolaskom u Sarajevo i
pomoćnik američkog državnog tajnika za odnose s europskim i
euroazijskim zemljama Daniel Fried. U zajedničkom intervjuu Večernjem
listu, Dnevnom avazu i Nezavisnim novinama, taj američki dužnosnik
govori o prioritetima SAD-a u BiH i očekivanjima vlasti u Washingtonu.
VL: Iako iz međunarodne
zajednice stalno dolaze poruke kako će prihvatiti sve što u
pregovorima o ustavnim promjenama dogovore bh lideri, upravo je
američki veleposlanik izjavio kako daljnja nacionalna podjela zemlje ni
u kojem slučaju nije prihvatljiva. Znači li to definitivno
'ne’ trećem entitetu?
FRIED: Vrlo je važno da bh lideri sami dođu do dogovora. Bolje je da
oni to rade, nego da mi namećemo rješenja. To je potpuno
hipotetičko pitanje. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da se Daytonski
sporazum na takav način otvara. To je pitanje koje je
riješeno. Postoje dva entiteta u BiH, a pitanje je imate li
državu. Pitanje je, dakle, kako ti aranžmani mogu biti napravljeni da
najbolje funkcioniraju. Ja bih najviše volio da imamo mnogo
manjih aranžmana da ih poboljšamo, nego da govorimo o
promjenama koje se nikada neće dogoditi i koje dijele ljude i blokiraju
stvarnu reformu.
VL: Većina hrvatskih
stranaka inzistira na tome, odnosno drukčijoj podjeli zemlje od
sadašnje, dvoentitetske?
FRIED: To neće funkcionirati. Svaki narod ima određene, uključujući i
ekstremne zahtjeve. Nije korisno beskonačno govoriti o tim zahtjevima.
Vrlo je važno da se ti sadašnji aranžmani nadgrade i
poboljšaju. Osim toga, ako BiH uđe u EU te razlike će sve
manje biti važne. Pravo pitanje je kojom brzinom BiH može ući u EU.
VL: Hoće li i u kojoj
mjeri SAD biti uključen u nove pregovore o ustavnim promjenama u BiH?
FRIED: Nas ta tema zanima i Sjedinjene Države već su odigrale ključnu
ulogu u prvim pregovorima o reformi, i mi ćemo opet biti uključeni u
to. No, činjenica je da bh lideri imaju odgovornost u vezi s tim
pitanjem. To će funkcionirati ako oni to budu željeli, a ne zato
što bismo mi to nametali. Mi nećemo nametati, ali moramo i
bit ćemo uključeni.
VL: Može li s postojećim
ustavnim uređenjem BiH ući u europske i euroatlantske integracije?
FRIED: Očigledno je da, kako bude napredovala na putu integracije u EU,
to će biti pitanje koje će BiH morati riješiti. Važne su
promjene kako bi stvari bile funkcionalnije. Ja ne mogu govoriti u ime
EU, jer na njima je da objasne BiH kakve promjene su potrebne, a na bh
liderima je da donesu takve promjene. To je taj dijalog koji se treba
voditi. Građani BiH moraju znati da je njihova budućnost u Europi, a ne
u prošlosti. To je dobra poruka i to je ono što
se događalo u protekla 72 sata. Napravljen je snažan korak naprijed,
ali lideri u BiH sada moraju nadgraditi taj korak, a građani BiH
trebaju inzistirati da se to doista i napravi.
VL: Znači li to
približavanje BiH Europskoj uniji da će se Amerikanci povući?
FRIED: Vi znate da to nije slučaj. Mi to nikad nismo napravili.
Europljani žele da mi budemo uključeni. Lajčak ima našu
potporu. On je posjetio Washington, a ja sam se tijekom boravka u
Sarajevu susreo s njim. Mi smo suviše sami uložili da bismo
odustali od BiH i ostat ćemo prisutni ovdje koliko bude potrebno da bi
BiH bila sposobna ući u EU i NATO. Završit ćemo
naš posao kad nepodijeljena BiH bude dio nepodijeljene
Europe.
VL: Što su
prioriteti SAD-a na ovom području?
FRIED: Naši prioriteti su da nadgradimo ovo
uspješno parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju, da se reforma obrane provede u cijelosti, kao i da se
nastavi proces ustavne reforme.
Vjerujemo da će odgovorni glasovi koji su se čuli proteklih dana
nadvladati neodgovorne glasove i što god da se dogodi na
Kosovu nitko izvana to ne treba iskoristiti da bi se BiH razdijelila
ili njezin napredak usporio. Dovoljno osoba izvana se na loš
način miješalo u vaše unutarnje stvari. Oni
trebaju pomoći ovoj zemlji, a ne nanositi joj štetu.
VL: Što ako se
kosovska kriza ipak prenese na BiH. Postoji li odgovarajući odgovor?
FRIED: Neće. Neće se prenijeti ako lideri i građani BiH ne dopuste to.
Dayton je riješio osnovnu budućnost BiH i ona je već
određena. To je budućnost u EU i NATO-u. Kako doći do toga odgovornost
je BiH, a naša odgovornost je pomoći BiH. Budućnost Kosova
još nije riješena i svi znaju da se to mora
riješiti, jer situacija ne može ostati ovakva kakva je sada.
To nije nešto što BiH treba pokušavati
riješiti. BiH ima svoja pitanja i probleme. Druge zemlje
trebaju preuzeti odgovornost za ovu vrlo tešku situaciju i
do kraja provesti ono što je potrebno.
VL: Jedan od uvjeta na
putu BiH prema EU i NATO-u je puna suradnja s ICTY-jem. Kako to
ostvariti kada sve informacije govore da preostali haaški
bjegunci nisu na području BiH?
FRIED: Mi inzistiramo na stopostotnim nastojanjima i nismo zaboravili
ratne zločine iz devedesetih godina prošlog stoljeća i
nećemo ih ni zaboraviti. Odgovornost lidera u BiH je da naprave
što mogu kako bi se zločinci suočili s pravdom.
Neki od njih su kukavice koji se kriju iza raznih zastava i ne bi im se
trebalo dopustiti da nanose štetu narodu.
VL: Jesu li realne najave
po kojima bi BiH već na sljedećem summitu NATO-a mogla dobiti poziv za
priključenje tome savezu?
FRIED: Korak po korak, molim vas. Točno je da smo u zadnjih nekoliko
dana imali vrlo pozitivnih znakova, ali još mnogo posla je
ostalo za napraviti. Trebamo raditi postupno, konsolidirati napredak,
napraviti novi korak i ići dalje. Budimo realni.
Mislim da NATO na predstojećem summitu može uvažiti i potaknuti
napredak BiH, ali treba ići korak po korak, napraviti daljnji napredak,
pa ćemo vidjeti.
VL: Znači, da se ne
nadamo previše?
FRIED: Možete se nadati da će vaša budućnost u NATO-u
izgledati realnija. To ovisi o vama i sami morate poduzeti korake kako
biste došli do NATO-a i EU.
INTERVJU
