POSLJEDNJA SJEDNICA

Milanovićeva je administracija izvukla zemlju iz recesije, ali i propustila ključne reforme

vlada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/5
15.01.2016.
u 07:00

Ministri su potrošili stotine milijuna kuna na plaćanje konzultanata za privatizacije koje se nikada nisu dogodile i projekte koji nisu ostvareni

Vlada Zorana Milanovića danas je održala posljednju sjednicu na kojoj je predstavila Izvješće o radu Vlade RH – dokument od 2260 stranica u kojem su naveli sve zakone i propise koje su u četiri godine donijeli i sve projekte koje su pokrenuli ili dovršili.

Premijer Zoran Milanović naglasio je kako je Hrvatska danas bolja zemlja nego što je bila kad je njegova koalicija došla na vlast te da će buduća vlada zateći državu u puno boljem stanju od onoga koje su oni zatekli 2011. godine.

Najbolja Mrak Taritaš

– Zaustavili smo negativne trendove velikog pada u 2009. i 2010. godini. Zemlja ponovno ima gospodarski rast, ima sve pozitivne parametre koji uspjeh znače. Hrvatska danas sigurno nije ono što je bila 2011., Hrvatska je danas bolja – rekao je Milanović i dodao kako je prva stvar koju su napravili u svom mandatu bilo ukidanje zakona koji je predviđao da ovrha u Hrvatskoj bude privatni biznis.

– Nismo dopustili da se od ljudske muke radi privatni biznis. Sve smo radili u cilju zadržavanja standarda hrvatskih ljudi, koliko je to bilo moguće u uvjetima reduciranog i strogo kontroliranog proračuna od Europske komisije – rekao je. Naglasio je neke poteze svoje vlade – pomoć građanima koji imaju kredite u švicarskim francima, otpis dugova i suzbijanje energetskog siromaštva (vaučeri od 200 kuna za struju).

Kada se sažme rad Milanovićeve administracije, može se zaključiti da je Vlada u odlasku za sobom ostavila niz neispunjenih obećanja, ali i projekte koji su donijeli pozitivne pomake u životima građana. Za pohvalu je inicijativa ministra financija Borisa Lalovca kojom su ‘rastegnuti’ porezni razredi poreza na dohodak i podignut neoporezivi dio dohotka, što je mnogim građanima oslobodilo i do 1000 kuna kupovne moći. Tim je potezom profitirala i država jer je veći dio tog novca dobila nazad u proračun kroz PDV. Kao najuspješniju ministricu mnogi će navesti Anku Mrak Taritaš jer je pojednostavila proces legalizacije i tako stotinama tisuća građana s leđa skinula brigu da će im domovi biti srušeni. Roditeljima desetaka tisuća mladih ljudi laknulo je kada se ministar Mirando Mrsić uhvatio u koštac s problemom nezaposlenosti mladih koja je u jednom trenutku dosegnula 53 posto. Uz pomoć europskog novca i nekoliko mjera nezaposlenost među mladima do 24 godine smanjena je na 40 posto, a oko 80 tisuća mladih dobilo je priliku za prvo radno iskustvo. Statistika govori da je više od polovice tako zaposlenih mladih ljudi zadržalo posao i nakon poticaja.

Projekt fiskalizacije donio je dobro za proračun, ali i osvještavanje građana o negativnim aspektima sive ekonomije, a Milanović je ispunio i obećanje o donošenju zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji i registraciji životnog partnerstva. Ipak, iza Milanovićeve četiri godine ostaje i puno propusta i odustajanja, a polučili su neuspjeh i u izvršenju obećanja da će Hrvatska rasti po stopi i većoj od četiri posto BDP-a godišnje. Nije se provela nijedna ozbiljna privatizacija isključimo li uspješan slučaj Croatia osiguranja. Od svih se ostalih pokušaja odustalo, i to nakon dugo odugovlačenja. Za projekte IPO-a HAC-ONC-a i HEP-a koristili su se skupi međunarodni konzultanti na koje je potrošeno stotine milijuna kuna, a na kraju su studije bačene u vjetar jer od tih privatizacija nije bilo ništa. Državne tvrtke donekle su restrukturirane, ali su ih vodile politički imenovane uprave što je suprotno obećanju koje je Vlada dala. Odustalo se i od svih pompozno najavljivanih reformi unutar državne uprave poput outsourcinga ili izdvajanja računovođa iz sustava.

Još je gore što Vlada od toga nije odustala preko noći, nego je odugovlačeći konačnu odluku probijala državni proračun. Takva kukavička politika koštala je novih 80 milijardi kuna javnog duga, a dobili smo i packe iz Bruxellesa i prijetnje snižavanjem kreditnog rejtinga.

Vrdoljakovi projekti stali

Ministra Ivana Vrdoljaka treba pohvaliti za projekte koje je pokrenuo poput istraživanja nafte i plina na kopnu i u Jadranu, ali ih nažalost nije uspio završiti pa nisu pokazali rezultate. HEP je krenuo u regionalizaciju poslovanja, ali također nije bilo vremena da se napravi neka veća akvizicija, a pregovori o odnosima u Ini zapeli su zbog očekivanja parlamentarnih izbora. To su projekti koji ostaju u leno novoj vladi i na kojima se uz malo truda mogu postići dobri rezultati.

>> Milanović: Bili smo narodna vlada i čuvali smo socijalnu državu

>> Orešković se odmah uhvatio posla premijera

Komentara 36

DO
dodo14
07:33 15.01.2016.

Milanovićeva vlada je najneusoješnija vlada do sada i ovaj članak je skup gluposti. Mrak Taritaš najbolja ministrica......hahahahahaha. Zakon o legalizaciji kojeg je napravio HDZ i Branko Bačić koji ipak nije dozvoljavao legalizaciju baš svega i svačega kao zakon Mrakove. Zakon o životnom partnerstvu donešen nakon što je narod na referendumu rekao NE - jasno pokazuje komunistički mentalitet SDP-a........... Nije uveden GRAĐANSKI ODGOJ kojeg je promovirala supruga premijera koja je djecu učila prati ruke hahahahahaha... Zakon koji je promovirao homoseksualnost a učitelji su između ostalog za literaturu imali knjigu zvana GUZA u kojoj je podrobno opisano kako se guzom postiže seksualni užitak!!!! Smanjenje poreza na uštrb gradova i općina.... ma članak je smeće

Avatar onaj koji uskoro dolazi
onaj koji uskoro dolazi
08:10 15.01.2016.

pa srbi koji su ucestvovali u Agresiji na HR a danas zive u HR ili u srbiji moraju platit ratnu odstetu hRVATSKOJ...

NE
nemanatrag
07:28 15.01.2016.

"Izlaz" iz krize je najmanje rezultat njihove pameti a više posljedica oporavka europske ekonomije i novca iz fondova europske unije....Bez Europe bili bi nigdje. Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji i zakon o životnom partnerstvu vrlo su malo pomogli zlasku iz krize.....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije