Neila deGrassea Tysona vjerojatno ne treba predstavljati nikome koga zanimaju ovakve stranice u novinama ili znanost u cjelini, ma koliko površno to bilo. DeGrasse Tyson jedan je od najvećih živućih popularizatora znanosti, čovjek koji je bio i u izravnoj službi nekih američkih predsjednika, a službovao u nekima od najuglednijih znanstvenih institucija. Tako je i svaka nova knjiga koja izađe s njegovim potpisom sama po sebi zanimljiva, pa ništa drugačije nije ni sa "Zvjezdanim glasnikom – kozmičkom perspektivom civilizacije" koja je u nas izašla u izdanju Znanja.
No, neka vas naslov ne zavara – iako je DeGrasse Tyson astrofizičar, on u ovoj knjizi ne govori o budućnosti Zemlje kao planeta, nekom njezinu opstanku u svemiru ili nečemu sličnome, već svoje perspektive spušta na ovodobne društvene razine pa se bavi pitanjima rata, politike, religije, istine, ljepote, spola i rase, dakle svega onoga što je posljednjih godina pretvoreno u goruća pitanja, oko čega se na svakoj razini vode pseudofilozofske rasprave. No, popularni je astrofizičar doista krajnje pogodna osoba da o svemu tome raspravlja, već jednostavno iz razloga što je tamnoput, kao i što je i sam prošao optužbe za zlostavljanja od kojih na kraju nije bilo ništa.
– Starry Messenger je poziv na buđenje civilizacije. Ljudi više ne znaju kome i čemu vjerovati. Sijemo mržnju prema drugima potaknutu onim što mislimo da je istina ili što želimo da bude istina, bez obzira na to što je istina. Kulturne i političke frakcije bore se za duše zajednica i nacija. Izgubili smo iz vida ono što razlikuje činjenice od mišljenja. Bacamo granate jedni na druge kada bismo mogli dijeliti pivo u pubovima – govori Tyson o svojoj novoj knjizi. Ona je dobila ime na interesantan način. "Zvjezdani glasnik" izravni je prijevod latinskog Sidereus Nuncius, a tako je Galileo Galilei nazvao svoje ključno djelo u kojem je neke ključne istine predstavio tadašnjem svijetu.
Te temeljne istine o kojima govori slavni astrofizičar jednostavno su one istine na kojima je počivao uređeni svijet koji smo posljednjih godina izgubili. Tako one nisu nikakva novost, ali valjda na njih podsjetiti te ih valja i dopuniti jer prostora za ispravljanje pogrešaka iz prošlosti uvijek ima, no u tome ne treba srljati ni ići predaleko. U poglavlju "Zakon i red" za koje on odmah kaže kako su to "temelji civilizacije, svidjelo nam se ili ne", bavi se upravo pogreškama koje su u toj domeni jako skupe. Polako nas vodi do podatka kako je od 1973. godine više od 186 osoba koje su u SAD-u osuđene na smrt oslobođeno krivnje.
POVEZANI ČLANCI:
Pa je od 1989. godine samo dokazima temeljenima na DNK analizama oslobođeno 375 nepravedno optuženih zatvorenika u 37 američkih država koji su ukupno u zatvoru proveli 5284 godine. Tako on ovdje dokazuje kako današnja znanost i tehnologija mogu pridonijeti društvenim kretanjima na krajnje pozitivan način. Pa se u poglavlju "Rizik i nagrada – svakodnevne kalkulacije s vlastitim životima i životima drugih" bavi upravo kockom, ali i piramidalnim shemama koje su u jednom trenutku na tisuće Amerikanaca ostavile bez mirovine zbog manipulacija Bernieja Madoffa. Ali se u tom poglavlju bavio i vjerojatnostima na puno drugih načina, kao što je šansa da doista imate problema ako u organizam unosite genetski modificiranu hranu. Pa je malo zamiješao i brojevima utvrđene sklonosti prema takvim proizvodima na ljevici ili na desnici. I opet, čvrsto utemeljeni podatak može sa začudnom lakoćom zatresti temelj bilo kojih pristranih uvjeravanja. Samo, pitanje je hoće li i ova, zaista nepristrana i depolitizirana knjiga, uvjeriti razne teoretičare ove ili one vrste da preispitaju svoje stavove i prihvate nepobitne činjenice.
>> VIDEO Požar u istraživačkoj instituciji u blizini Moskve
