Stella Ronner-Grubačić tek je nešto više od pola godine veleposlanica Nizozemske u Hrvatskoj. To što odlično poznaje regiju (dugo je radila i živjela u Beogradu, udana je za Beograđanina) i vrlo dobro govori hrvatski, samo joj može pomoći u teškoj zadaći da uvjeri našu javnost kako njezina zemlja ne koči Hrvatsku na putu u EU.
Jesu li točni ne baš tako rijetki napisi u medijima da Nizozemska koči Hrvatsku?
– To uopće nije točno. Nizozemska podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali mi imamo jasno stajalište da sve zemlje koje žele postati članice EU moraju ispuniti sve uvjete za članstvo. Kada Hrvatska ispuni uvjete za članstvo, mi ćemo podržati njezin ulazak u EU.
Je li Hrvatska blizu ispunjavanja svih uvjeta?
– Europska komisija dala je izjavu u kojoj ističe da je napravljen bitan pomak u poglavlju 23, jednom od šest poglavlja koje treba zatvoriti. To je vrlo važno poglavlje, posebno za Nizozemsku, jer je riječ o ljudskim pravima i pravosuđu. Ambicije su Hrvatske da zatvori pregovore u lipnju ove godine. Kako je izjavio europski povjerenik za proširenje Štefan Füle, ali i neki drugi, to je ambiciozan plan koji se, međutim, još može ostvariti.
Jeste li vi optimisti?
– Mislim da ovdje nije riječ o optimizmu. Mislim da je ovdje riječ o sadržaju. Hrvatska treba napraviti domaću zadaću i o njoj ovisi hoće li zatvoriti još uvijek otvorena poglavlja.
Jesu li se stvari zakomplicirale u Nizozemskoj od kada je desničar Geert Wilders postao neformalni član vladajuće koalicije?
– Vrlo je važno naglasiti da Wildersova stranka PVV nije članica vlade. Mi imamo manjinsku vladu koja traži podršku od drugih stranaka u parlamentu za pojedine zakone i projekte. Wildersova se stranka protivi proširenju Europske unije. Međutim, kada u parlamentu na dnevni red dođe glasovanje o proširenju Europske unije, vlada će tražiti potporu i od drugih stranaka.
Kakva je pozicija gospodina Wildersa kada je riječ o Hrvatskoj?
– Generalno, on misli da proširenje EU nije dobra stvar.
Ali je moguće da vlada dobije podršku od nekih drugih stranaka?
– Apsolutno.
Nizozemska neće biti zadnja europska država koja će ratificirati pristupanje Hrvatske EU?
– Ratifikacija u Nizozemskoj može trajati dugo. Čini mi se da je u slučaju Rumunjske i Bugarske trajala gotovo 18 mjeseci. Stoga bi slučaj mogao, nisam rekla i da hoće, uzeti dosta vremena.
Ljudi u Hrvatskoj pomalo su razočarani jer su uvjereni da je EU daleko kritičniji prema Hrvatskoj nego što je bio prema Bugarskoj i Rumunjskoj.
– Mi moramo uzeti u obzir da su se vremena promijenila. Željela bih naglasiti da je u prosincu 2006. EU prihvatio novu strategiju proširenja. Hrvatska će biti prva zemlja koja će ući u EU po novim kriterijima. Posao koji treba učiniti vaša vlada uopće nije lak.
Dakle, točno je da je EU bio kritičniji prema Hrvatskoj?
– Ja bih rekla da su se priključivale EU na osnovi različitih mjerila.
U posljednje su vrijeme Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i David Cameron izjavili da je propao projekt multikulturalnosti u njihovim državama. Koji je vaš stav?
– Mislim da je vrlo važno razgovarati o prednostima i nedostacima multikulturnog društva u nekom određenom vremenu. U Nizozemskoj, ali i drugim europskim državama, ne možemo uspoređivati sadašnje vrijeme s vremenom kad su u Zapadnu Europu početkom šezdesetih godina dolazili imigranti. U to vrijeme mi smo gradili naše društvo, bilo je mnogo radnih mjesta i pretpostavljali smo da će se ljudi koji su došli na privremeni rad uskoro vratiti kući. Mi to možemo gledati i iz povijesne perspektive. Moja je zemlja otvorena i kroz povijest je bila zemlja useljenika. U današnje vrijeme, posebno početkom devedesetih, mi smo prilazili priljevu doseljenika iz te perspektive. Nismo dovoljno vodili računa o njihovoj integraciji. Primijetili smo da ljudi koji dolaze nisu dovoljno integrirani u naše društvo. Mnogi doseljenici napuštaju školu, mnogi nisu mogli naći posao, a veliki broj živio je od socijalne pomoći. Sada priznajemo da moramo naći nove načine da riješimo taj problem.
Vidite li neke velike razlike kad uspoređujete način života u Hrvatskoj i Nizozemskoj?
– Mislim da se kultura, društvo i način života u Hrvatskoj mogu usporediti s životom u mojoj zemlji. Problem je u tome što ljudi ocjenjuju život u Nizozemskoj na temelju Amsterdama, koji je vrlo liberalan grad. Ali Amsterdam nije cijela Nizozemska.
Hoće li ulični prosvjedi ugroziti približavanje Hrvatske Europskoj uniji?
– Protesti i demonstracije legitiman su način za iskazivanje mišljenja sve dok ne ugrožavaju integritet drugih ljudi i dok se ne uništava imovina. Vlada treba rješavati zahtjeve ljudi koji prosvjeduju. Ne vidim izravnu vezu između prosvjeda i pregovora s EU.
booyaka Britancima je do Srbije,koliko i tebi do Kirgistana.Hrvatsko pravosudje je krivo,a ko ga kontrolira?