Željko Horvat je osoba koja ima važnu ulogu i kao takva djeluje iz pozadine, a posebno je zanimljivo da se njegov potpis vrlo rijetko nalazi na relevantnim dokumentima povezanim s izmjenama prostornog plana.
Tim je riječima Jadranka Blažević, tajnica zagrebačke Gradske skupštine, opisala Željka Horvata, bivšeg savjetnika pročelnika Gradskog zavoda za prostorno uređenje i jednog od najbližih suradnika Milana Bandića, kojeg je USKOK označio kao prvooptuženog u aferi GUP. U toj aferi, Horvat, Davor Jelavić, Jadranka Veselić Bruvo, Ivica Fanjek, Vidoje Bulum, Greta Augustinović Pavičić te Petar Milas i Andreja Gazdek terete se za zloporabe pri izmjenama zagrebačkog GUP-a od 22. veljače 2007. do 26. veljače 2009.
Pravomoćna optužnica
Prema optužnici, koja je nedavno postala pravomoćna jer ju je potvrdilo optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, prilikom izmjena zagrebačkog GUP-a pogodovalo se pojedinim investitorima, konkretnije tvrtkama Paron d.o.o., Efecto d.o.o., Simplum d.o.o... Takvim pogodovanjem, Grad Zagreb je, tvrdi USKOK, oštećen za najmanje 68 milijuna kuna. Na takav, nelegalan način, prema navodima optužnice, promijenjene su namjene zemljišta na 40-ak lokacija diljem Zagreba, poput Remetinca, Savske Opatovine, Resnika, Središća, Martinovke, Špansko-Oranica....
Od tih i takvih izmjena GUP-a najviše koristi su, navodi se u optužnici, imala društva Phoenix grupe, povezane s Andrejom Gazdek, te tvrtka Simplum, kojoj je pogodovano za iznos od 43,6 milijuna kuna. Za 3,3 milijuna kuna, prema optužnici, pogodovano je i tvrtki Paron d.o.o., a ta je tvrtka posebno zanimljiva u svjetlu činjenice da se ona navodi kao knjižni vlasnik stana od 93,85 kvadrata i parkiranog mjesta od 12,50 kvadrata na zagrebačkoj Gračanskoj cesti 145 F. Riječ je o stanu koji je zagrebački Županijski sud po zahtjevu USKOK-a blokirao Milanu Bandiću, nakon što je u listopadu 2014. uhićen zbog afere Agram. Da je zagrebački gradonačelnik povezan sa spomenutim stanom doznalo se nakon što se Bandić žalio na odluku suda te nakon što je Vrhovni sud žalbu odbio. U odluci Vrhovnog suda iz siječnja 2015. navodi se da je Bandić izvanknjižni vlasnik stana, da u tom stanu ne boravi te da je stan kupljen prije par godina i plaćen gotovinom.
Veze Bandića i Horvata
Bandić je demantirao navode da je vlasnik tog stana, no njega demantira zapis iz gruntovnice jer je u studenom 2014. prigovorio odluci kojom je sud upisao hipoteku na stan u Gračanskoj. Jesu li izmjene GUP-a kako bi se pogodovalo Paronu d.o.o. povezane s činjenicom da je ta tvrtka izvanknjižni vlasnik stana za koji USKOK smatra da je Bandićev, za sada se ne zna. No zato se zna da Bandića s Horvatom i Bulumom povezuje i optužnica u aferi Agram, budući da su sva trojica tamo optuženici. Ta optužnica, za razliku od ove u aferi GUP, još nije potvrđena i trenutačno se po žalbi USKOK-a nalazi na Vrhovnom sudu. Na Vrhovnom sudu se po žalbi, ali obrane, nalazi i optužnica u aferi Nadstrešnice, u kojoj je optužen Davor Jelavić. Inače, sve te slučajeve povezuje činjenica da u njima tužiteljstvo inkriminira način na koji se godinama upravlja Zagrebom. Zanimljiv je svakako i podatak da je do sada pokrenuto 14 istraga koje se bave što Bandićem i njegovim načinom upravljanja Zagrebom, što njegovim bliskim i manje bliskim suradnicima. Od 14 spomenutih istraga, devet ih je za sada okončano optužnicama, no samo dvije optužnice, uključujući i ovu za aferu GUP, za sada su pravomoćne.
A kako su, prema navodima optužnice u aferi GUP, optuženici iz te afere pogodovali investitorima prilikom izmjena GUP-a, vidi se na primjeru zemljišta u Rudešu, koje je prenamijenjeno nakon što je to, od optuženika, predvođenih Horvatom, zatražila, kako se navodi u optužnici, za sada neutvrđena osoba. Horvat je potom, tvrdi USKOK, načinio službenu zabilješku, a iz te zabilješke proizlazi da je pregledana dokumentacija priložena za to zemljište te da su u njoj uočene pogreške koje je potrebno ispraviti. No pogreške, ako ih je i bilo, nisu ispravljene, već su neovlašteno izmijenjeni podaci vezani za parcelu u vlasništvu tvrtke Simplum, i to tako da su ukinute prometnice, mijenjan je broj garažnih mjesta, prostor između zgrada... Tako se tvrdi, USKOK, povećala izgrađenost zemljišta u korist Simpluma, koji je na taj način “zaradio” 43,6 milijuna kuna.
Na isti ili sličan način mijenjani su i urbanistički planovi na drugim lokacijama koje se navode u optužnici, a svjedoci saslušani tijekom istrage tvrdili su da Horvat nije imao ovlasti raditi to što je radio. Jedan od takvih svjedoka bila je i Anka Mrak-Taritaš, bivša ministrica graditeljstva, koja je u vrijeme inkriminirano optužnicom bila pročelnica Gradskog zavoda za prostorno planiranje.
– U prostornom planiranju mogućnost ispravka greške postoji u tri slučaja: kod klasične greške u pisanju, kod neusklađenosti kartograma i kada tijekom javne rasprave stranka stavi primjedbu te kada tu primjedbu usvoji Gradska skupština Grada Zagreba. Promjene koje se odnose na promjenu katnosti, prenamjenu zemljišta i slično mogu se napraviti jedino i isključivo kroz zakonom propisani postupak izmjena i promjena prostornih planova, što u konkretnim slučajevima nije napravljeno – rekla je Mrak-Taritaš.
Pojedini svjedoci, koji su Horvata, Jelavića i Gretu Augustinović-Pavičić upozoravali na nelogičnosti oko ispravaka GUP-a, svjedočili su kako su zbog toga bili izloženi pritiscima. Jadranka Blažević tako je posvjedočila što se dogodilo kada je kao tajnica Gradske skupštine odbila objaviti neke ispravke, i to nakon što je napravila usporedbu dvaju dokumenata.
– Usporedila sam originalne urbanističke planove koje je donijela Gradska skupština i tekst koji je objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba te sam ustanovila da među njima nema nikakve razlike. Stoga sam odbila objaviti ispravke, nakon čega sam dobila daljnja 32 prijedloga za objavu ispravaka urbanističkih planova. To sam shvatila kao pritisak, a zbog nezadovoljstva takvim mojim radom sazvan je sastanak s Horvatovim ljudima. Na tom sastanku Horvat mi je iznosio informacije koje su trebale opravdati zašto objavljujemo ispravke tih planova. Meni se to što je on pričao činilo neopravdanim i neosnovanim, a kako bih sebe zaštitila od daljnjih pritisaka i zahtjeva da radim nezakonito, zatražila sam da se o svemu izjasni i nadležno ministarstvo – kazala je Jadranka Blažević.
Nezakonita odluka
Nadležno ministarstvo se na koncu i izjasnilo o svemu jer je nadzor nad odlukama koje su obuhvaćene optužnicom provela Urbanistička inspekcija Ministarstva graditeljstva te je utvrđeno da se radi o nezakonito donesenim i provedenima izmjenama i dopunama prostornog plana.
Što se pak tiče okrivljenika, oni su u svojim obranama zanijekali ono što im USKOK stavlja na teret, a Jadranka Veselić-Bruvo čak je tvrdila da nije čitala ono što je potpisivala!?
Obranama optuženika, sudeći po zahtjevu s optužnog vijeća, najspornije je bilo građevinsko vještačenje, koje je izradila vještakinja Melita Bestvina. Smatrali su da ona kao vještak građevinske struke nije trebala sudjelovati u izradi tog nalaza, već da je to trebao raditi vještak urbanističke struke. Stoga su obrane tražile da se taj vještački nalaz izdvoji iz spisa kao nezakonit dokaz, no prijedlog im je prvo odbio zagrebački Županijski sud, a tu je odluku potom potvrdio i Vrhovni sud. No kako obrane nisu zadovoljne takvim stavom vijeća, nije nemoguće da u nastavku postupka, tijekom pripremnog ročišta ponovo traže da se taj nalaz ponovo izdvoji. Ili pak da sudu predlože svog vještaka koji bi potom napravio novo vještačenje. A u spomenutom građevinskom vještačenju, spornom obrani, navodi se primjerice, kako je “ispravcima” Urbanističkog plana Rudeša brisana komunalna infrastruktura i pomaknute su granice zelenila čime je omogućena prenamjena zemljišta tvrtki Simplum d.o.o., koja je na tom području trebala biti investitor. Tako je, prema vještakinji, povećana tržišna vrijednost građevinskog zemljišta za 5,8 milijuna eura odnosno za već spomenutih 43,6 milijuna kuna.
>>Bandićevo izvješće o radu u 2014. i 2015. je izvješće o potrošnji, a ne razvoju
