Za manje od tjedan dana, u petak 29. ožujka, pod prozorima hrvatske Vlade na Markovu trgu u Zagrebu održat će se još jedan građanski prosvjed, ovaj put zbog „pustošenja i pljačkanja hrvatskih šuma“. Demonstracije „Prozivka za veleizdaju“ organizira „Zeleni odred – forum braniteljske udruge Vidra (veterani i društvena akcija)“, a neposredni razlog njegova održavanja baš ispred sjedišta najviših vlasti u Hrvatskoj, Vlade i Sabora, jest nezadovoljstvo Zelenog odreda reakcijama nižih razina vlasti i državnih poduzeća na njegove dosadašnje apele „da se zaustavi bjesomučna sječa šuma i kriminal u kojem u zadnjih 20 godina sudjeluje više ministarstava, privatnih i javnih tvrtki te vodećih političara“.
Zeleni odred – Vidra održao je prosvjed i u siječnju, tada ispred sjedišta državnog poduzeća Hrvatske šume u Zagrebu, optužujući javno tri ministarstva, poljoprivrede, zaštite okoliša i energetike, te rada i poduzetništva, zatim Hrvatskog operatera tržišta energije HROTE, kao i komoru inženjera šumarstva, za brojne malverzacije, milijunske štete i devastaciju hrvatskih šuma. Čelnice udruge Vesna Grgić, predsjednica, i Gordana Pasanec, članica, urudžbirale su tom prigodom Hrvatskim šumama brojna pitanja na koja su zahtijevale očitovanje, no dobivale su samo „nesuvisle ili nikakve“ odgovore, tako da je Zeleni odred odlučio svoj pritisak pojačati, ovaj put dopisom i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću te proširenom prijavom Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
U tim dokumentima svoje sumnje i optužbe Zeleni odred je s „devastacije i prekomjerne sječe, ali i potpunog ogoljavanja šumom bogatih proplanaka, padina i usjeka“, osobito na Medvednici iznad Zagreba, proširio i na „manipulacije podacima iz Zemljišnih knjiga“, s „naznakama mogućeg nezakonitog djelovanja“ i „vrlo unosnih poslova s privatizacijom zemljišta koja su sada u državnom vlasništvu“.
Ali, dramatične prizore ogoljele Medvednice ne vidi samo Zeleni odred nego i svaki planinar i posjetitelj koji se zadnjih godina zatekao na planini. Svi se oni pitaju zašto su tako goleme površine uz cestu sablasno ogoljene, zašto se na proširenjima i šumskim putovima gomilaju trupci koji izgledaju zdravo, zašto je gotovo sve drveće obraslo bršljanom koji ga guši, vodotoci puni izvaljenih stabala koja trunu, šumski putovi razrovani...
– Medvednica je u vrlo lošem stanju – kaže i tajnik Planinarskog saveza Zagreba Damir Gobec i dodaje: – Jedan je, nekoć vrlo atraktivan, planinarski dom zapušten, drugi je opljačkan, drveće s markacijskim oznakama je posječeno, šumarski se radovi izvode i vikendom. A mi ne dobivamo ni osnovne informacije što se na Medvednici događa i što se planira raditi...
Pogubna oluja Teodor
U jednom od svojih dopisa gradskim institucijama Zeleni odred kaže kako „proteklih mjeseci provodi vrlo intenzivnu građansku akciju razotkrivanja i pokušaja zaustavljanja daljnjih nezakonitih radnji i postupaka u gospodarenju Parkom prirode Medvednica, u organizaciji djelatnika Hrvatskih šuma i PP Medvednica“. „Godinama svjedočimo potpunom ogoljavanju čitavih šumom bogatih proplanaka i padina na gotovo cijeloj Medvednici, uništavanju i pretvaranju planinarskih staza u pristupne putove ogoljelim parcelama, uništavanju zakonom zaštićenog endemskog bilja, preusmjeravanju vodotokova itd.“
O svemu zorno svjedoče i satelitske snimke te brojne fotografije i videofilmovi „s terena“. Da je na Sljemenu posječeno na tisuće hektara šume, vidi se i iz grada golim okom. No, „ono što izaziva posebnu zabrinutost jest što ogoljavanje prevelikih površina šumskog pokrova već sada izaziva pojavu opasnih blatnih klizišta i bujičnih poplava, ali i pogubne posljedice na bioraznolikost na zakonom strogo zaštićenom području“.
Aktivisti, međutim, sumnjaju da na Medvednici nije riječ samo o nezakonitoj prekomjernoj sječi drva radi skrivene ilegalne preprodaje nego i o pripremi „pomno isplaniranih budućih privatnih građevinskih parcela“. „Činjenica je da su ogoljeni baš proplanci s panoramskim pogledom na grad i da su do njih probijeni novi, ili devastacijom planinarskih staza uređeni makadamski putovi“, što sve „ide u prilog pretpostavci (i strahu) da će veliki dio Medvednice postati golemo urbano gradilište!“
Potaknut tim sumnjama i brigama, tematsku sjednicu „Gospodarenje šumama na području Medvednice i park-šumama Grada Zagreba“ održao je u utorak Odbor za zaštitu okoliša zagrebačke Gradske skupštine. Na sjednici su sudjelovali predstavnici poduzeća Hrvatske šume i profesor Stjepan Mikac sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta, a oni su sve tvrdnje aktivista Zelenog odreda odrješito odbacili kao netočne i neistinite. „Na Medvednici nema prekomjerne sječe, a šumama se gospodari sukladno zakonima i prostornim planovima te prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima“, sukus je njihovih izlaganja. A otkud onda dramatični prizori čije fotografije na društvenim mrežama razmjenjuju šokirani planinari i drugi posjetitelji Sljemena?
Video - Zeleni odred na glavnom Trgu protiv devastacije Medvednice
Svi su oni posljedica klimatskih promjena, onih koje se odvijaju sporo i neprimjetno, i onih koje se manifestiraju kroz „ekstremne događaje“ poput požara, vihora ili nasrtaja štetnika. Tako je Oluja Teodor 11. studenoga 2013. u jednom danu na Sljemenu počupala nevjerojatni 41.341 prostorni metar drva ili količinu koja se u normalnim okolnostima zakonito posiječe u pune četiri godine! Na sto hektara površine stradalo je 90 posto drveća, a i preostala su morala biti uklonjena. Primjer drugi: Predio Zgorelina na sjevernoj strani planine prije 70 godina stradao je u požaru. Potom je na njemu zasađena smreka, ali nedavno je i to drveće moralo biti uklonjeno zbog napada potkornjaka...
Sve te lokacije, rekao je voditelj Uprave šumarskog područja Zagreb Damir Miškulin, sada se prirodno pomlađuju, popunjavaju sadnicama hrasta, bukve i trešnje te održavaju njegom podmlatka, na što Šumarija Zagreb godišnje troši oko 1,8 milijuna kuna. Ni prekomjerne sječe nema „već se zrele šume uklanjaju kako bi se podigle nove, mlade i zdrave, a sve s ciljem povećanja prirasta“. Svakome tko to ne vjeruje, Hrvatske šume nude obilazak Medvednice sa stručnim vodstvom.
Aktivisti Zelenog odreda sve te tvrdnje nazivaju „prilično nesuvislima“, koje „dobrim dijelom demantiraju fotografije, ali i izjave brojnih svjedoka“. Tko je u pravu, novinaru je nemoguće arbitrirati, no jasno je da nijedan oblik građanskog nadzora ni nad jednom državnom ustanovom ili poduzećem, pa tako ni nad Hrvatskim šumama i parkovima prirode, ne može biti suvišan i nepoželjan. No, kaznene prijave zbog sumnje na malverzacije zemljištem na kojem se na Sljemenu nalazi nekadašnje lječilište Brestovac sasvim su drukčije naravi budući da za njih u javnim registrima postoji svima dostupna dokumentacija.
Sanatorij ili turistički objekt?
„Pregledom zemljišnih knjiga uočili smo vrlo dinamičnu preparcelaciju nekih dijelova Medvednice, među kojima je upravo lokacija bivšeg sanatorija Brestovac izazvala našu posebnu pozornost“, napisala je udruga Vidra potkraj rujna prošle godine DORH-u. „Brojevi brestovačkih katastarskih čestica nedavno su izmijenjeni i, na upit o vlasniku pojedine katastarske čestice s novim brojem uvijek se prikazuje isti odgovor – Dječja bolnica Srebrnjak te 5 pripadajućih čestica na dostupnom, ali još uvijek starom, neizmijenjenom vlasničkom listu. Međutim, kada se postavi pojedinačni upit na neku od starih katastarskih oznaka s trenutačno jedino dostupnog posjedovnog lista, rezultat je, blago rečeno, iznenađujući! Satelitski prikaz nedvojbeno upućuje na to da su stare oznake k.č. dodijeljene nekim drugim, privatnim česticama u Zagrebu.
“Pojednostavljeno, barem kako sada iskazuju zemljišne knjige, golema lokacija Brestovac, do sada u državnom vlasništvu, takvom je zamjenom za dvije majušne privatne parcele u Zagrebu i formalno postala privatno vlasništvo.“ Tako, „prema dostupnom Izvatku iz zemljišnih knjiga oznaka jedne od najvećih katastarskih čestica od ukupno sedam jutara zemlje (1 jutro = 5755 m2) s četiri glavne zgrade, postaje oznaka k.č. od 346 m2 u Sesvetskom Kraljevcu.
Druga oznaka k.č. koja se odnosi na manji dio Brestovca od ‘samo’ dva jutra, pretežito šume, danas označuje katastarsku česticu od 304 m2 u Zelengaju, također u Zagrebu“, piše Vidra DORH-u, i nastavlja: „Nadalje, sumnju u manipulaciju podacima zemljišnih knjiga produbljuje i činjenica da su neki podaci iz Izvatka iz zemljišne knjige za lokaciju Brestovac proteklih mjeseci postali nedostupni, upiti na neke određene podatke o katastarskim česticama ostaju bez odgovora itd. Da bi se ovdje možda moglo raditi o vrlo unosnom poslu za sve aktere, govori i činjenica da je upravo kod bivšeg sanatorija planirana gradnja međustanice žičare, a ponad je, prema informaciji dobivenoj od djelatnika Parka prirode Medvednica, već ogoljen golem dio šume za gradnju budućeg sanjkališta! Nije li i to možda jedan od mogućih pokazatelja da se na mjestu bivšeg sanatorija već planira gradnja nekog turističko-sportskog mastodonta?“
Odvija li se zaista nešto nezakonito i kriomice na Brestovcu, upitali smo docenta Boru Nogala, predstojnika Dječje bolnice Srebrnjak, koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik svih parcela na kojoj se nalazi Brestovac, ukupno oko sto tisuća četvornih metara. Predstojnik nam je objasnio da je potkraj 2018. Upravno vijeće bolnice na zahtjev Grada Zagreba, dakle „u sklopu normalne procedure“, oko 800 kvadrata svojega zemljišta izdvojilo za gradnju stajališta nove sljemenske žičare, a sve ostalo je i dalje u njezinom vlasništvu i ništa se tu nije promijenilo.
Također na inicijativu Grada, bolnica je izradila projektni prijedlog obnove Brestovca kao zdravstvenog, rekreacijskog i rehabilitacijskog centra, ovoga puta ponajviše za liječenje astme, alergija, KOPB-a i sličnih bolesti te za medicinski turizam. Realizaciju programa trebali bi financirati europski fondovi, a o bilo kakvoj privatizaciji zemljišta nikad nije bilo ni spomena, „niti se Dječjoj bolnici Srebrnjak itko ikada obratio s bilo kakvim nečasnim idejama i prijedlozima“.
Hrvatske šume su odgovorne za svu delastaciju šuma.