Čvrsta četvorka – prosjek je to svih učenika Hrvatske, i to ni manje ni više nego posljednjih devet godina. Drugim riječima, u osnovnim i srednjim školama u svim županijama naši učenici s četvorkom prelaze u više razrede, no svih tih devet godina njihove prosječne zaključene ocjene ne prate vanjska vrednovanja njihova znanja. Padaju ispod razine prosječnosti na novim nacionalnim ispitima, ništa bolji rezultati nisu kroz godine iskazali ni na PISA testovima, kao ni na ispitima državne mature, no takvi rezultati ne mijenjaju baš ništa unutar učionica svih tih devet godina.
Naime, u promatranom razdoblju od školske 2013./2014. do školske 2021./2022. godine najniži prosjeci bili su upravo od 2013. do 2015. godine. Najlošiji u smislu da je Hrvatska u tim godinama bilježila tek nekoliko županija u kojima se prosječan opći uspjeh kretao od 3,90, da bi nakon 2016. godine u svim našim županijama prosječni opći uspjeh prelazio prosjek od 4,00 i tako visok zadržao se do prošle godine.
U školskoj 2013./2014. godini učenici osnovnih i srednjih škola u šest županija – Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj – imali su najniže prosjeke općeg uspjeha učenika koji je tada iznosio – 3,90. Te je godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prosjek učenika iznosio 4,00 i ta se županija upisala kao jedina s tim prosjekom, da bi sve preostale županije nadmašile tu prosječnu ocjenu do najvišeg prosječnog općeg uspjeha učenika koji je tada zabilježen u Zagrebačkoj županiji i iznosio je 4,23. Školske 2015./2016. godine samo su dvije županije imale prosjek koji je započinjao trojkom, i to 3,99 – Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija.
Već iduće školske godine 2016./2017. nema nijedne županije u Hrvatskoj čiji prosječan uspjeh učenika ne premašuje prosjek 4,00, štoviše najniži je te godine onaj učenika Požeško-slavonske županije – 4,02. I od te školske godine prosjek u svim županijama raste, da bi najvišu razinu dosegao u školskoj 2019./2020. godini, kada je najlošiji opći uspjeh učenika evidentiran također u Požeško-slavonskoj županiji i iznosio vrtoglavih 4,22. To je, doduše, školska godina u kojoj je razred bilo teže pasti nego proći, ali i godina koja je konačno u prvi plan u obrazovnom sustavu istaknula nerealnost ocjenjivanja, no do danas se ta problematika nije riješila niti se pronašao način na koji se s njom u učionicama treba pozabaviti.
Jer prosječni opći uspjeh od te je godine tek neznatno pao, ali tako da opet ni u jednoj našoj županiji nema učenika čiji prosječan školski uspjeh počinje s manje od četiri. Samo lani najniži prosječan opći uspjeh zabilježili su učenici Virovitičko-podravske županije, a on je iznosio 4,16.
