Svi građani država članica Europske unije koji koriste internet, bilo da čitaju vijesti, pretražuju, komuniciraju na društvenim mrežama ili obavljaju online kupovinu, trebaju imati sigurnost i zaštitu dok borave na internetu. Stoga je na razini EU donesena Uredba, tzv. Akt o digitalnim uslugama, poznatiji kao DSA (eng. Digital Services Act) koji postavlja obveze glavnim online igračima poput Googlea, Mete, Amazona, Applea, TikToka i drugih platformi, ali i manjim tvrtkama koje posluju online. DSA od njih zahtijeva odgovornost za zaštitu svojih korisnika, što uz primarnu obvezu uklanjanja nezakonitog sadržaja uključuje i borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija, objašnjenje rada algoritama i moderiranja sadržaja te zaštitu osobnih podataka od manipulacija.
Direktan kontakt s platformama
Ovaj Akt, u praksi, obvezuje najveće internetske platforme – uključujući američke divove, nekoliko kineskih te nekoliko europskih kompanija, ukupno njih 25 – da preuzmu odgovornost za dobrobit svojih korisnika i zaštite ih od zloporaba. Za najveće platforme (VLOP) i tražilice (VLOSE), koje se nerado podvrgavaju tim pravilima, predviđene su visoke kazne, koje mogu doseći čak šest posto ukupnog svjetskog godišnjeg prihoda u slučaju neispunjavanja obveza.
Kako bi zakon bio učinkovit, EU je osnovao poseban Odbor za provedbu regulative, u kojem sudjeluju predstavnici zemalja članica. Svaka država članica morala je odrediti tijelo koje će koordinirati provedbu zakona, a u Hrvatskoj je to HAKOM. Jedna od ključnih uloga Zakona o digitalnim uslugama (DSA) ogleda se u njegovoj primjeni tijekom izbornih kampanja, gdje je kontrola dezinformacija i lažnih vijesti od presudne važnosti za očuvanje demokratskih procesa. DSA postavlja stroge zahtjeve za provedbu i uklanjanje ilegalnog sadržaja, uključujući informacije koje mogu manipulirati javnim mnijenjem i utjecati na izborne rezultate. Tako se jamči odgovornost online platformi za sadržaj koji dijele, čime se pridonosi zaštiti integriteta izbora.
Stoga će Hrvatska upravo na predstojećim predsjedničkim izborima testirati primjenu Zakona o digitalnim uslugama. Jedan od glavnih izazova je identifikacija i brzo uklanjanje dezinformacija koje mogu utjecati na političke odluke birača. Platforme poput Facebooka, YouTubea i TikToka moraju imati tehnologije za prepoznavanje i suzbijanje lažnih vijesti u realnom vremenu, što zahtijeva ne samo tehničku prilagodbu, već i usku suradnju s vladama i organizacijama za nadzor izbora. Dodatno, potrebna je velika transparentnost u oglašavanju kako bi se spriječilo političko manipuliranje putem digitalnih kampanja.
Premda Zakon o provedbi DSA još nije izglasan u Hrvatskoj, trenutačno je još u fazi prvog čitanja u Saboru, HAKOM je ipak već stupio na dužnost jer je imenovan koordinatorom za DSA još zimus. Stoga smo se kod njih raspitali što su do sada sve odradili spram nove uloge dok iščekuju izglasavanje zakona.
– Od dana imenovanja, odnosno 17. veljače ove godine, HAKOM ne samo da je stekao sve ovlasti koje pripadaju koordinatorima na temelju DSA, nego smo i započeli s izvršavanjem svih propisanih obveza. Obavljamo široku lepezu aktivnosti koja, među ostalim, uključuje blisku suradnju s Europskom komisijom, ali i koordinatorima ostalih država članica s kojima komuniciramo putem Jedinstvenog informacijskog sustava Europske komisije, tzv. AGORA – kazala nam je Lidija Antonić, koordinatorica za DSA, dodajući kako su upravo u tijeku pripreme za predsjedničke izbore.
Kako ističe, HAKOM radi na povezivanju vrlo velikih platformi koje upravljaju društvenim mrežama (Facebook, TikTok, Instagram, X, YouTube), Državnog izbornog povjerenstva te udruga koje su angažirane na praćenju izbornog procesa te na prepoznavanju lažnih vijesti. Cilj je uspostaviti mehanizam brzog uklanjanja lažnih i nezakonitih informacija, prvenstveno onih koje mogu ugroziti izborni proces.
– U provedbi ove aktivnosti HAKOM usko surađuje i s Komisijom te koristimo iskustva iz izbornih procesa u drugim državama. Osim toga, redovito odgovaramo na upite građana, ali i zainteresirane stručne javnosti u vezi s provedbom DSA – objašnjava Lidija Antonić. Koje su najveće prepreke u implementaciji DSA-a u Hrvatskoj i kako planirate riješiti eventualne izazove do izglasavanja Zakona o provedbi, pitali smo je.
– Prepreke su slične u svim državama članicama. To je prije svega pitanje obuhvata DSA, odnosno tko su sve obveznici, a tko nisu te koji je sadržaj pokriven odredbama DSA. Primjerice, dezinformacije i lažne informacije koje nisu centralni fokus DSA, isplivale su zbog globalnih političkih okolnosti u prvi plan. Dakle, zbog velike širine DSA teško je planirati opseg poslova i ciljati tip stručnjaka koji su nam potrebni, jer ne možemo biti sigurni koji će aspekt DSA biti dominantan i zahtijevati najveći angažman. Dodatno, tu je i pitanje nacionalnog razgraničenja odgovornosti, jer nadzor nad nezakonitim sadržajem ne radi koordinator, već svako tijelo u okviru svoje nadležnosti – pojašnjava Lidija Antonić.
Nedostaje zakon o govoru mržnje
S obzirom na to da je DSA relativno novi zakon, a i regulira nova područja, još uvijek i na razini EU ima nejasnoća i nedoumica, stoga su u HAKOM-u, a upravo u ime nadolazećih predsjedničkih izbora, imajući u vidu da je suzbijanje dezinformacija jedan od primarnih ciljeva DSA-a, u sklopu radne grupe EU oko zaštite integriteta informacijskog prostora organizirali okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici najvećih društvenih mreža i Europske komisije s Državnim izbornim povjerenstvom i udrugama civilnog društva u Hrvatskoj – GONG-om i Faktografom.
"Dogovorena su postupanja i razmijenjeni kontakti radi pripreme za izbore. Tako su Facebook, Instagram, TikTok, Google, YouTube i X upoznati tko je u ovome trenutku u Hrvatskoj relevantan za procjenu koji su sadržaji prema propisima nedopušteni." Kada se radi o alatima koji će biti u primjeni, oni prije svega, pojašnjava Lidija, ovise o stupnju rizika, no onaj najjednostavniji, kada se govori o vrlo velikim platformama, jest izravan kanal sa svakom platformom u slučaju eskalacije uočenog problema.
HAKOM će surađivati s platformama i državnim institucijama cijelo vrijeme do izbora, ali i određeno razdoblje nakon izbora. "To znači i da ćemo svi zajednički evaluirati kako su izbori prošli i na naučenim lekcijama planirati pripremu za lokalne izbore u idućoj godini. Istovremeno će HAKOM i koordinatori iz ostalih država članica podijeliti svoja iskustva među sobom kako bi se uspostavila najbolja praksa. Dosadašnja iskustva vrlo su pozitivna. Državna tijela i udruge civilnog društva pozitivno su reagirali na inicijative HAKOM-a. Dobili smo od udruga i niz konkretnih prijedloga, prvenstveno vezanih uz ulogu pouzdanih prijavitelja, koje ćemo svakako razmotriti
Koje su institucije ključni partneri HAKOM-a u provedbi DSA-a i kako su podijeljene odgovornosti? To je definirano u prijedlogu zakona i to su tijela nadležna za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija, npr. Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova zaduženi su za nezakoniti sadržaj koji predstavlja kazneno djelo i prekršaj, Agencija za zaštitu osobnih podataka za nezakonit sadržaj koji je povreda propisa za zaštitu osobnih podataka, Carinska uprava Ministarstva financija za nezakonit sadržaj koji je povreda prava intelektualnog vlasništva, Državni inspektorat za nezakonit sadržaj koji je povreda propisa iz djelokruga inspekcija Državnog inspektorata u skladu s njihovim ovlastima ili Ministarstvo zdravstva za nezakonit sadržaj koji predstavlja povredu iz područja zdravstva, lijekova i medicinskih proizvoda i biomedicine.
Svojevremeno je bilo govora da će Hrvatska donijeti zakon kojim će se regulirati govor mržnje na internetu, no zasad ga nema, a kako nam kazuje L. Antonić, "s obzirom na to da DSA ne propisuje što je to nezakonit sadržaj, već to ostavlja nacionalnom pravu, svakako bi zakonsko uporište koje jasno definira što je govor mržnje na internetu olakšalo provedbu kad je u pitanju takav sadržaj na vrlo velikim platformama".
Tko su pouzdani prijavitelji
Iako formalno još ne mogu donositi podzakonske akte, oni su u pripremi, kazuju iz HAKOM-a. – Interno već radimo na tekstovima pravilnika, a trenutačno nam je fokus na pravilniku koji će urediti način imenovanja i certificiranja pouzdanih prijavitelja. To su zapravo subjekti po čijim prijavama će platforme biti obvezne prioritetno uklanjati nezakonit sadržaj te će biti upisani u zajedničku bazu podataka – AGORA-u. Certifikat vrijedi na razini cijele Unije, ali za samu dodjelu nužno je ispunjavati stroge kriterije pouzdanosti i stručnosti. U slučaju da već imenovani pouzdani prijavitelj zlorabi svoju poziciju, HAKOM će moći suspendirati ili oduzeti status pouzdanog prijavitelja – pojašnjava L. Antonić.
Inače, kako DSA definira i "domaće" obveznike zakona, a to su svi pružatelji digitalnih usluga posredovanja. – Nažalost, oko definicija postoje još neke nejasnoće. No ono što će zakon nacionalno definirati, to je obveza svih koji ulaze u opseg primjene DSA da se jave HAKOM-u. To planiramo učiniti vrlo jednostavno – putem digitalnog sučelja na kojem radimo – ističe L. Antonić.
Na internoj razini već je formiran tim za provedbu DSA koji radi na pripremi podzakonskih akata koje ćemo morati donijeti kada provedbeni zakon stupi na snagu. Na kraju, važno je spomenuti i ulogu HAKOM-a u radu Europskog odbora za digitalne usluge pri EK, u kojem je imenovan naš predstavnik, a Odbor predstavlja savjetodavnu skupinu koordinatora svih država članica za pitanje nadzora pružatelja usluga posredovanja. Članovi HAKOM-ova DSA tima aktivno i redovito sudjeluju u radu radnih grupa Odbora, kojih je ukupno osam, a koje se bave različitim pitanjima poput moderiranja sadržaja i pristupa podacima, integriteta informacijskog prostora, zaštitom maloljetnika, nalozima za uklanjanje nezakonitog sadržaja itd. i gdje se raspravlja o provedbi, izazovima i rješenjima.
Obveza izvještavanja o rizicima
Inače, velike platforme, od prije nekoliko dana, nakon perioda prilagodbe, imaju obvezu izvještavanja o procjeni rizika u skladu s DSA-om, što bi trebalo pridonijeti "čišćem" online svijetu.
– DSA je pred vrlo velike platforme i vrlo velike tražilice postavio obvezu da same redovito procjenjuju rizik, predviđaju mjere za umanjenje rizika, evaluiraju rezultate i predlože mjere za poboljšanja. Tako se više fokusiraju na ono što one same mogu učiniti da kontinuirano poboljšavaju situaciju i reagiraju na nove izazove koji će se sigurno pojavljivati u budućnosti. Njihova izvješća bit će objavljena idućih dana, o čemu ćemo izvijestiti javnost. HAKOM će ih zajedno s ostalim koordinatorima iz EU koristiti u analizama i tako će se lakše donositi zaključci što oko DSA treba popraviti, unaprijediti itd… – dodaje.
Inače, prema DSA, vrlo velike platforme, tj. one koje imaju više od 42 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, odgovaraju direktno Europskoj komisiji, koja pri tome usko surađuje s državama članicama.
– Teoretski i praktično moguće je kazniti vrlo velike platforme za djelovanje na području Hrvatske, kad bi se pokazalo da baš u Hrvatskoj ne postupaju prema svojim obvezama. HAKOM kao nacionalni koordinator u takvom bi slučaju upozorio EK, a na njoj bi bila procjena je li došlo do povrede. Platforme su toga svjesne i zato surađuju s nacionalnim koordinatorima. Kao što je prije spomenuto, sve vrlo velike platforme odazvale su se na naš poziv na sastanak vezan za predsjedničke izbore – objasnila nam je Lidija Antonić. U slučaju kazni, ako je izrekne EK, prihod ide u proračun EU.
