Među nešto više od 1,2 milijuna umirovljenika, mirovine iz drugog stupa trenutačno prima samo 1278 osoba! Prvi veći broj dvostupnih mirovina počeo se isplaćivati tek od ove godine, nakon što je isplata dodatka od 27 posto proširena i na tu kategoriju osiguranika. Dvostupne se mirovine, što im i ime kaže, isplaćuju iz dva izvora. Osnovne su starosne mirovine iz državnog sustava za muške primatelje oko prosječnih 5300, a mirovine žena su 5000 kuna. Prijevremene muške mirovine su oko 4700, a ženske oko 3200 kuna. Na isplatu iz državnog HZMO-a dodaje se i prosječnih 830 kuna iz 2. stupa.
Doživotna isplata
U trenutku odlaska u mirovinu osiguranici drugog stupa odlučuju, među ostalim, i o tome hoće li supružnik, dijete ili neka treća osoba naslijediti mirovinu nakon njihove smrti. Prvi izbori upućuju na to da se većina građana odlučuje na isplatu pojedinačne doživotne mirovine koja se ne dijeli ni s kim jer im je to najisplativije. Primjer kojim raspolažemo pokazuje da bi pojedinačna nedijeljena mirovina bila i do 32 posto veća od dijeljene mirovine koju bi, nakon eventualne smrti korisnika, naslijedila sedam godina mlađa supruga. Naš primjer pokazuje da je muškarcu starom 65 godina, čija štednja u drugom stupu iznosi 140.000 kuna (što bi mogao biti prosječan iznos mirovinske štednje), ponuđeno da bira između pojedinačne mirovine od 500 kuna i zajedničke doživotne mirovine sa sedam godina mlađom suprugom od 340 kuna. Zajednička doživotna mirovina isplaćuje se doživotno korisniku mirovine, a ako bračni drug nadživi korisnika, isplata se nastavlja u 100-postotnom iznosu do njegove smrti.
Uz ta dva temeljna oblika mirovine drugog stupa, postoje i finese, primjerice mirovine sa zajamčenim razdobljem isplate na 5, 10, 15 ili 20 godine kada se, u slučaju da doživotni primatelj ili primatelji umru, mirovina nastavlja isplaćivati imenovanom nasljedniku do isteka zajamčenog razdoblja. Ako se netko odluči na isplatu mirovine sa zajamčenim razdobljem od, primjerice, 20 godina te eventualno on i bračni drug umru unutar 15 godina, imenovani nasljednik primat će tako određenu mirovinu još pet godina.
Naš sugovornik očekivao je da će mu drugi stup donijeti više jer ovako ugrubo proizlazi da će mu, odlučili se na pojedinačnu nedijeljenu mirovinu, vratiti uloženo tek nakon 23 godine. Kod varijante zajedničke mirovine sa suprugom njih dvoje trebali bi primati tu mirovinu najmanje 34 godine da im se štednja isplati. Ipak, važno je reći da se mirovine drugog stupa usklađuju dvaput godišnje, a moguća je i isplata viška pa je konačni isplaćeni iznos veći od prvobitno određenog, na osnovi kojega se ljudi moraju odlučiti. Nenaslijeđena sredstva solidarno se koriste za isplatu mirovina onih koji nadžive očekivano trajanje života.
Očekivana dob korisnika mirovine računa se prema tablicama smrtnosti koje objavljuje Državni zavod za statistiku, uz korekciju za predviđeno povećanje očekivanog trajanja života sadašnjih korisnika mirovina, odgovorili su nam iz RMOD-a, društva ovlaštenog za isplatu dvostupnih mirovina. Osobi koja ode u mirovinu sa 65 godina računa se da će živjeti 21 godinu. Žene žive dulje od muškaraca, ali ta se činjenica zbog zabrane diskriminacije po osnovi spola ne smije uzetu u obzir.
Prema posljednjim procjenama DZS-a, iz 2017. godine, očekuje se da će nakon navršenih 65 godina muškarci u prosjeku živjeti 15,5, a žene 19 godina. Hanfa nam je odgovorila da oni utvrđuju usklađenost jediničnih iznosa mirovine s pravilima aktuarske struke. Iz primjera našeg 65-godišnjeg čitatelja i njegove sedam godina mlađe supruge vidi se da bi zajednička doživotna mirovina koju bi supruga naslijedila nakon njegove smrti bila 32 posto niža nego da tog nasljeđivanja nema.
Dulji vijek ruši mirovine
Da je kojim slučajem supruga iste dobi kao i on, u startu bi mu odredili oko 420 kuna, 80 kuna više. Simulacija na temelju kalkulatura RMOD-a otkriva da bi za supružnike iste dobi smanjenje zajedničke mirovine, koja se doživotno isplaćuje obama partnerima, bilo 12 posto! Za sedam godina mlađu suprugu zajednička mirovina pada 32 posto u odnosu na nedijeljenu pojedinačnu, a za 15 godina razlike u dobi zajednička mirovina niža je čak 44 posto. Da je naš sugovornik kojim slučajem 60-godišnjak, odnosno da je otišao u prijevremenu mirovinu, njegova bi mirovina za isti ušteđeni iznos bila oko 19 posto niža! Uu drugom stupu formalno nema penalizacije, ali zbog aktuarskih tablica i tablica smrtnosti dob umirovljenja utječe na iznose. Gotovo svi korisnici jednokratno uzimaju 15% svoje štednje.
Vlada treba donijeti uredbu o ukidanju mirovina, i sve koji rade prisiliti da nastave rintati do krepanja.