Hrvatska je u neslavnom vrhu 38 zemalja po broju djece s prekomjernom težinom i debljinom – njih je 35% među djecom u dobi od sedam do devet godina pa zauzimamo peto mjesto! Neobično je što prednjače mediteranske zemlje – najgore je u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Malti, govori Europska inicijativa praćenja debljine u djece (Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. Tom se istraživanju Hrvatska prvi put pridružila u školskoj godini 2015./2016. CroCOSI istraživanjem, tj. mjerenjem i anketiranjem 7500 djece (i roditelja) u 164 hrvatske škole.
Jedu i kad nisu gladna
Djevojčice imaju najviše problema s kilogramima u kontinentalnom dijelu zemlje (31%), ali dječaci u jadranskoj regiji – 38,7% hrvatskih dječaka s prekomjernom težinom i debljinom je s obale. – Mediteranska djeca više ne jedu mediteransku hranu. Zapadnjački utjecaj brze hrane, grickalica i zaslađenih sokova uvelike nas je zahvatio, a to je alarmantno – kazala je dr. Sanja Musić Milanović i naglasila da je riječ o prvom javnozdravstvenom problemu otkako se mjeri dugovječnost. – Ne stanemo li mu na kraj, naša će djeca živjeti kraće nego mi – upozorila je.
Još 2003. hrvatska zdravstvena anketa utvrdila je da imamo 20,8% prekomjerno teških sedmogodišnjaka, što govori o 15-postotnom rastu broja debele djece. Od 1980. dječaci su u Hrvatskoj postali teži za pet kilograma i viši 7,6 cm, a djevojčice su 4,3 kg teže a 7,5 cm više. Rastemo, ali to ne znači da se za svaki centimetar moramo udebljati kilogram; kad bi čovjek jeo samo na podražaj gladi, debljine ne bi bilo, ali, nažalost, reagira na niz podražaja.
Popularna brza hrana
U europskom vrhu prije je bio i Portugal, sada na 9. mjestu.
– Od 2007. uhvatili smo se ukoštac s tim problemom i cijelim paketom mjera s nacionalne razine, od edukacije, poticanja fizičke aktivnosti, promoviranja zdravih navika, poreznim politikama, uspjeli smanjiti taj problem – kazao je dr. João Breda iz europskog ureda SZO.
Hrvatsko istraživanje pokazalo je da sat do dva pred raznim ekranima radnim danom provodi 79,8% djece, a vikendom ih tri i više sati tako provodi 53,6%. U 9% škola postavljeni su automati sa grickalicama i slatkišima bogatim rafiniranim šećerima. Svako treće dijete triput i češće tjedno pije slatke napitke i jede pizzu, hamburger i sl., a pola ih ne sudjeluje u tjelesnim aktivnostima izvan nastave.
Pogledajte i galeriju: Hrana koja će poboljšati vaš seksualni životi
Znak da ima jako puno vrlo priglupih roditelja koji puse, slusaju turbofolk i jedu smece.I idu vikednom u shoppingcentre.I iduu kladionice.