U dobi od 11,5 godina dječaci danas u prosjeku gledaju seksualno eksplicitne sadržaje, koji izravno prikazuju spolne odnose i različite seksualne aktivnosti, a djevojčice to čine s 12,5 godina. Više od 80 posto tinejdžera koristi se mobitelima za pristup takvim sadržajima, a češće ih gledaju dečki. Preliminarni su to rezultati longitudinalnog istraživanja seksualizirane uporabe interneta u adolescenciji PROBIOPS-a i Agencije za elektroničke medije pod vodstvom prof. Aleksandra Štulhofera. Kao i u svijetu u kojem je to još više uzelo maha, i u nas tinejdžeri prakticiraju seksting odnosno šalju svoje erotizirane fotografije ili videosadržaje preko interneta. U kojoj je mjeri seksting raširen znat će se najesen kad istraživanje koje se provodi od 2015. u više navrata među zagrebačkim i riječkim srednjoškolcima bude gotovo. Zasad se zna da zagrebački tinejdžeri češće prakticiraju seksting od riječkih.
Zlouporaba fotografija
Kad studija bude gotova, znat će se i kako izloženost adolescenata seksualiziranim i seksualno eksplicitnim sadržajima utječe na njihov psihosocijalni razvoj, stajališta o rodnoj ravnopravnosti, partnerske odnose... No i sada stručnjaci za djecu znaju, ako golišave fotografije djece završe u trećim rukama, da im to može stvoriti niz problema, kao i prerano upuštanje u seksualne odnose.
– Teško je reći koliko je kod nas seksting raširen među tinejdžerima jer za njega doznamo preko djece koja nam dođu zbog određenih problema, a vjerojatno ga ima mnogo više. Iz prakse znam za određeni broj erotskog snimanja tinejdžera koje se čuva kao uspomena dok se odnosi ne pokvare, a onda bude prijetnji da im neće vratiti fotografije. Uglavnom je riječ o vršnjacima, u nekoliko slučajeva bilo je i prijetnji da će fotografije poslati dalje, a jednom smo prijavili 20-godišnjaka zbog prosljeđivanja erotiziranih fotografija maloljetnice. Djeca u toj dobi nisu svjesna posljedica i da se fotke mogu zloupotrijebiti... – govori dječji psihijatar Nenad Jakušić iz zagrebačke Klaićeve bolnice.
U pubertetu se kod djece javljaju seksualizirane misli, a do seksualno eksplicitnih sadržaja lako dolaze preko interneta.
– Dečki su skloniji gledanju seksualno eksplicitnih sadržaja i prije se upoznaju s njima. Važnije im je dokazivanje seksualnosti i upuštanje u seksualne odnose shvaćaju kao vrstu inicijacije, a znaju i izmišljati priče o seksualnim iskustvima koja nisu imali ili su imali tek parcijalna. Kod cura je to malo drukčije jer su im važni emocionalni odnosi i povjerenje, iako ima i dosta pritiska vršnjaka da što prije imaju seksualne odnose. Većina tinejdžera nije zrela s 15 godina za seksualne odnose kad po zakonu mogu dati pristanak, a ima dosta nezrele djece koja jure u seksualne odnose i na kraju budu razočarana i povrijeđena – govori Jakušić.
Psihologinja Gordana Buljan Flander, da je se pita za zakonsku granicu za seksualne odnose tinejdžera, podigla bi je na 16 godina.
Nezreli za seksualne odnose
– Tinejdžeri misle da moraju biti popularni odmah i sad i biti nagrađeni barem pažnjom ili lajkovima... Danas se zna da se mozak razvija do 25., zadnji se razvija frontalni režanj s centrima za uzroke, posljedice i logično zaključivanje. U pubertetu djeca funkcioniraju iz limbičkog dijela, gdje su centri za nagradu, pa kad šalju ili objavljuju razgolićene ili seksualizirane fotografije ne povezuju uzroke i posljedice. Dali smo im moderne tehnologije u ruke, a nismo ih naučili kako ih koristiti, ni odgovornosti. I mediji ih bombardiraju da će biti popularniji što su više seksualizirani – ističe.
Zato djeci kaže neka pet puta promisle žele li neku fotku objaviti da im je vidi mama. Stoga je važno da roditelji, dok su djeca mala, kontroliraju što gledaju i da su u pubertetu kroz razgovor uključeni u sadržaje koje prate i da djeca bitne informacije dobiju od roditelja, ali i od profesionalaca.
Koliko puta ovaj bolesni clanak zelite jos objavit?