Od svih ideja za ukrašavanje majica u kojima će proslaviti zadnji dan nastave, osmaši jedne zagrebačke škole ovih su se dana na kraju odlučili za natpis: “Mi smo gotovi, idemo piti.” Ova nedvosmislena tinejdžerska poruka samo je detalj svakodnevice koja hrvatske školarce, prema međunarodnom istraživanju provedenom u četrdesetak zemalja Europe i Sjeverne Amerike, po sklonosti alkoholnoj razbibrizi svrstava zabrinjavajuće visoko. Naši jedanaestogodišnjaci po pijenju alkohola najmanje jednom tjedno na visokom su šestom mjestu, a s trinaestogodišnjacima i petnaestogodišnjacima još je i gore, oni su po toj navici na četvrtome mjestu i od njih više piju samo vršnjaci u Češkoj, Grčkoj i Ukrajini, pokazalo je istraživanje među 4500 djece u dobi od 11, 13 i 15 godina. Pritom su djeca koja u Hrvatskoj redovito, svakog tjedna, posežu za vinom, apsolutni rekorderi i zauzimaju neslavno prvo mjesto.
Cigareta prije 13.
Osim toga, gotovo svaki treći dječak priznaje da je u mjesec dana pio više od šest puta. Istraživanje o ponašanju školaraca i zdravlju otkrilo je i da mali Hrvati počinju prije i puše više od europskog prosjeka. Svakodnevno puši svaki peti petnaestogodišnjak, a djeca više puše jedino u Litvi, Grenlandu i Austriji. U nizu je nezdravih navika i slaba higijena usta: otprilike 20 posto petnaestogodišnjaka uopće ne pere zube. Po višku su kilograma među desetak najpretilijih nacija, a po tome koliko voća i povrća jedu sasvim su na repu.
– Naša su djeca naše ogledalo. Pijenje alkohola u nas je prihvatljivo, a s kampanjom protiv pušenja posustalo se pa se i to odražava na broj djece pušača. Koliko okolina utječe, ilustrira konzumacija marihuane. Ona je ispod prosjeka i u padu, što govori da kao društvo imamo jasan stav. I to svi, od roditelja do policije – kaže liječnica i jedna od autorica istraživanja prof. dr. sc. Marina Kuzman.
Odraslima na dušu
– U cjelini istraživanje govori da imamo školarce koji se dobro osjećaju u svojim obiteljima, ne pretjeruju s izlascima, sve više njih ima svoju sobu i računalo, smatraju se dobro uklopljenima u školi, imaju dobre ocjene i manje su izloženi vršnjačkom nasilju nego mali Europljani. A sve što se pokazalo da treba mijenjati, nije dječji grijeh nego posao nas odraslih – kaže dr. Kuzman.
Na dušu odraslima dječje probleme stavlja i psihologinja Ivana Sabol. Alkohol je, veli, toliko udomaćen da smo nepristojni ako gosta ne dočekamo s riječima: "Što ćeš popiti?"
– Djeca su više nego ikada prepuštena sebi, ulici i televiziji. Roditelji su u egzistencijalnoj borbi, ali sve može čekati osim odgoja djece. Kad odrastu, teško je ispraviti propušteno i zato se u kući mora objašnjavati koliko su i zašto alkohol, cigarete i drugo nezdravo ponašanje štetni te što je ovisnost – poručuje I. Sabol.
Ministar obrazovanja Željko Jovanović velike nade polaže u zdravstveni odgoj koji će 2013. uvesti kroza sat razredne zajednice i postavlja pitanje: Zar još uopće treba nekog uvjeravati koliko je to nužno?
tko im prodaje alkohol i cigarete