Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu; u Europi godišnje od ovih bolesti umre oko četiri milijuna ljudi, što je 45% svih smrti, a u RH 42.5% - od kardiovaskularnih bolesti u nas umire više od 22.000 osoba godišnje. Jedan od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti povišene su koncentracije lipoproteina male gustoće, tzv. LDL ili „lošeg" kolesterola, uslijed čega velik broj ljudi umire od srčanog ili moždanog udara.
Poremećaj metabolizma masnoća može biti i nasljedan i tada govorimo o obiteljskoj hiperkolesterolemiji, najčešćem nasljednom metaboličkom poremećaju. Riječ je o genskoj mutaciji koja se nasljeđuje ne samo u obitelji, već i od bližih srodnika i organizam od rođenja može biti izložen visokim vrijednostima LDL kolesterola.
Procjenjuje se da od nasljednog oblika poremećaja metabolizma masnoća u Hrvatskoj boluje oko 20.000 ljudi, od čega je prepoznato svega jedan posto. Iako bez simptoma, ti pacijenti u izrazito su visokom riziku obolijevanja i smrti od aterosklerotskih bolesti u mladoj ili srednjoj životnoj dobi, a moderna medicina može im puno pomoći otkrije li se bolest što ranije.
Znajući da se 80% preuranjenih bolesti srca kao i moždani udar može spriječiti, Hrvatsko kardiološko društvo na Svjetski dan srca pokreće edukativnu kampanju "Dobar, loš, nasljedni", kako bi se upozorilo da uz HDL ili "dobri" i LDL ili "loši" kolesterol, postoji i onaj manje poznat, ali itekako rizičan - „nasljedni" LDL kolesterol.
Kak pak sad? Ja jadan mislio da se umire samo od corone...