Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić i Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek usuglasili su s predsjednicom SDLSN-a Ivom Šušković nužne poslove koji će se obavljati u tijeku štrajka. DORH je priopćio da su nakon sastanka dostavili Sindikatu popis nužnih poslova i da je danas DORH zaprimio "usuglašeni popis nužnih poslova" koje je DORH dostavio čelnicima državnih odvjetništava, a Sindikat svojim članovima. Dok DORH očito smatra da se taj popis tiče samo državnih odvjetnika i Sindikata, a ne i javnosti, Ured predsjednika Vrhovnog suda objavio je Dobronićevu novu Naredbu u kojoj su precizirani nužni poslovi.
Naime, danas smo pisali da je štrajk narušio princip jednakosti u pristupu građana sudu zbog neujednačene definicije "nužnih poslova". Iako je teško odlukom obuhvatiti sve predmete, nova će odluka nesumnjivo umanjiti nejednakosti, ovisno o tome kako će oko 1650 sudaca provoditi uravnoteženje poštivanja prava na štrajk, i prava građana i pravnih osoba na pristup sudu, a temeljem Dobronićeve naredbe.
Sudovi će morati organizirati rad pisarnice radi zaprimanja i prosljeđivanja pošte i spisa te podjele po ostalim pisarnicama, te radi otpremanja hitnih pošiljki i odluka koje su donijete unatoč štrajku. To je nužno kako bi suci mogli utvrditi u kojim je predmetima postupanje žurno i nužno. Stoga će u pisarnici za vrijeme štrajka morati dežurati barem jedan službenik. Nužni su i poslovi na održavanju zgrade suda kao što su hitni i neodgodivi popravci, čišćenja i održavanje sanitarnog čvora i drugih prostorija. Računovodstvo sudova morat će plaćati račune, obračunavati plaće i druga materijalna prava. Informatičari će morati održavati sustave e-Spis i SupraNova.
POVEZANI ČLANCI:
U kaznenim odjelima nužni su poslovi u predmetima gdje je okrivljenik u istražnom zatvoru (istražna ročišta, rasprave, sjednice vijeća, pisanje i otpremanje odluka, izdavanje dozvola i potvrda za posjete), dežurstva u istrazi, postupci u kojima su maloljetnici okrivljeni ili žrtve, te postupci u kojima prijeti nastup zastare kaznenog progona, kao i svi postupci u vezi s izvršenjem kazne zatvora. U građanskim odjelima nužno je postupanje u predmetima iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, te Obiteljskog zakona u vezi sa zaštitom osobnih prava i dobrobiti djece, te gdje je predloženo izdavanje privremene mjere bez koje bi došlo do ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti ili nenadoknadive štete većeg opsega.
Ovršni predmeti će se rješavati ako sudac procjeni da su hitni i da bi mogla nastati nenadoknadiva šteta ili pravno nasilje. U ostavinskim predmetima nužna je dostava spisa javnim bilježnicima i postupanje u predmetima gdje bi nasljednicima nastupila velika šteta. U zemljižnoknjižnim odjelima zaprimat će se i upisivati svi podnesci, te upisivati hipoteke i ostala knjižna prava kada su građani vezani rokom za upis.
U prekršajnim predmetima rješavat će se slučajevi u kojima je okrivljenik lišen slobode i kad su predložene mjere opreza. Upravni sporovi rješavat će se u predmetima sudske kontrole zakonitosti ograničenja kretanja smještajem u prihvatni centar prema Zakonu o strancima i prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. U radnim sporovima nužno je rješavati privremene mjere zbog otkaza ugovora o radu.
POVEZANI ČLANCI:
U sudskom registru i statusnim parnicama trgovački sudovi će postupati u predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta za tvrtku ili ustanovu (blokada poslovanja društva), a u (pred)stečajnim postupcima ako prijeti nenadoknadiva šteta velikog opsega, a sličan je kriterij i za prijedloge za osiguranje ako bi bez njihova izdavanja poslovanje predlagatelja bilo dovedeno u pogibelj ili ako radi uspostave pravnog reda.
Mr. sc. Radovan Dobronić u obrazloženju Naredbe navodi da je cilj bio da sudovi usklade zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda s jedne strane i pravo zapšoslenika na štrajk s druge strane. "Budući da je nemoguće sve situacije predvidjeti, bitno je da se kod donošenja Odluke o postupanju (ili nepostupanju) u svakom predmetu provede navedeni postupak procjene (uravnoteženja), stoga ova naredba treba poslužiti ujednačavanju postupanja na svim sudovima.
Ako postoji mogućnost da neki postupak obavi neko drugo tijelo onda sudovi u uvjetima štrajka, u načelu, ne trebaju postupati (npr. javni bilježnici mogu izdavati potvrde iz sudskog registra, sastavljati zapisnik o posvjedočenju činjenica, zemljišnoknjižne izvatke i sl.)", navodi se u Dobronićevoj Naredbi. To ne znači da se predmeti koji nisu "nužni" neće rješavati. Tu će biti presudan faktor sreće da predmet koji nije "nužan" zadužuje sudac u čijoj kancelariji službenik koji je potreban da bi se predmet riješio – ne štrajka.
>> VIDEO Malenica: Pozivam sve koji su u štrajku da se vrate na radna mjesta i prihvate ponudu Vlade
Ovaj Dobronić je nakarada pravosuđa, jedan od najgorih sudaca Trgovačkog suda sa višekratnim opomenama pred otkaz, izbor slučajnog kriminalca da ga štiti od ruke pravde.