Izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. na vrh dnevnog reda 'pogurala' je oporba prikupljanjem potpisa kako bi se raspravili u roku od tjedan dana. Oporba, uz informacije o stanju sudbene vlasti, inzistira i na raspravama o brojnim aferama kojima se bavi pravosuđe. Među temama je i premijerova najava vezana uz izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku zbog curenja informacija iz istraga.
Oporbenjaci žele odgovore i o pravosudnom aspektu slučaja ‘franak‘. Na oba Dobronićeva izvješća Vlada je dala pozitivno mišljenje i predložila Saboru da ih prihvati. Nakon rasprave na Odboru, Sabor će o Dobronićevim izvješćima na plenarnoj sjednici raspravljati u četvrtak.
Tijek događaja:
12:50 Peđa Grbin je pohvalio izvješće te napomenuo kako se 'vidi napredak u objektivnosti prikaza'. Naveo je i sudski postupak u kojem je tužen, a u tri godine nije bilo nijednog ročišta.
Dalija Orešković smatra da je u svemu prisutno licemjerje. 'Kolega Bauk je istaknuo da ste izabrani uz veliku potporu Sabora. No dio oporbe ima vlast na lokalnoj razini, kao i sporove. Nisam vidjela inicijativu da se sudski postupci obustave ili se krene u proces mirenja. Često ti postupci služe za izvlačenje novca na netransparentan način putem odvjetničkih usluga', zaključila je.
12:35 Repliku je uputio Hrvoje Zekanović koji je pitao kakvu je normu Dobronić imao kao sudac i je li ju ispunjavao. 'U glavnini staža bio sam jedan od sudaca koji je imao najveći broj predmeta, a jedne sam godine počeo dobivati teže parnične predmete, pa se jedne godine dogodilo da nisam uspio ispuniti normu. No ranijih godina rješavao sam najviše slučajeva. U razdoblju od 25 godina vjerojatno sam jedan od sudaca koji je riješio najviše premeta', rekao je predsjednik Vrhovnog suda.
12:32 'Ministarstvo gospodarstva radi na prijedlogu Zakona i ja sam se očitovao o tome. Imamo obavezu prenijeti neke direktive jer je EU ozbiljnije pristupila kolektivnim tužbama nakon presude za Potrošač. Mi nismo tu do kraja slobodni, jer moramo raditi po direktivama EU-a. Kolektivna tužba je opasna stvar jer će iza sebe imati nezadovoljne ljude, a može dovesti i do propasti poduzetnika koji ne mora biti kriv, time se otvara prostor za velike manipulacije', istaknuo je Dobronić.
12:19 Nikolu Grmoju zanima Dobronićev stav o pravima potrošača te ima li neke prijedloge kako to urediti, osim toga istaknuo je da su česte izmjene kaznenog zakona štetne, te da se slaže da tome treba pristupiti opreznije i detaljnije. 'Izmjene Vladi trebaju kako bi premijer zaštitio sebe i skupinu ljudi koji su s njim povezani, jer velik dio curenja u medije dolazi od njih. Osim toga moramo biti iskreni i priznati da je velik broj postupaka u ovoj zemlji pokrenut upravo jer su mediji o njime pisali', rekao je Grmoja.
Postavio je pitanje i o ovršnim postupcima, te slučaju franak. Još se jednom osvrnuo na slučaj Zambija i slučaj suda u Zlataru, te istaknuo kako se ne možemo zadovoljiti time da ne znamo hoćemo li ikada doznati istinu, 'jer su tu u pitanju djeca i eventualna trgovina djecom'.
12:15 Nakon stanke od par minuta počinju pojedinačne rasprave.
12:03 Posljednja replika ostala je Mišelu Jakšiću kojeg je zanimalo sele li istrage stvarno iz tužiteljstva u policiju. 'To ne dolazi u obzir. Položaj DORH-a definiran je Ustavom, pitanje je mogu li im se oduzeti ovlasti, Policija i sada sudjeluje u istražnim radnjama, ali bitan je princip da moramo uvesti pojam pravne kulture i tradicije. Naša tradicija je da je DORH taj koji optužuje', rekao je predsjednik Vrhovnog suda odlučno.
Video: Prosvjed koji je organizirala udruga Franak
11:35 'Jeste li napravili analizu plaća, kakve su na plaće ostalih državnih dužnosnika i imate li neki prijedlog', pitala je Marija Jelkovac.
'Što se tiče plaća mi smo pri dnu, ali ja nisam pobornik dizanja plaća jer su u Njemačkoj veće. Mislim da plaće treba povećati na način da se može zadržati i privući ljude u sustav. Nije dobro da imamo situaciju da dobar i iskusan savjetnik odlazi zbog nezadovoljavajuće plaće', rekao je Dobronić.
11:30 Bivšeg ministra Dražena Bošnjakovića zanimalo je 'ima li Dobronić osjećaj da postoji sustavna namjera blokiranja pravosuđa'.
'Trenutno stanje nije odgovornost samo ove Vlade i ministra. Sve skupa je rezultat 30 godina zanemarivanja sustava i sada je došlo do svog kraja. Dosta se radi, ali bez koncepcije, kada je u pitanju uređenje sudskih zgrada. Uglavnom imamo pomoć Svjetske banke, ali nam treba standard kako sudovi trebaju izgledati i koji su to minimalni uvjeti da bi se nešto uopće moglo zvati sudnicom. Pozvao sam sve predsjednike općinskih i trgovačkih sudova da mi dostave izvješća o situacijama sa zgradama, namještenicima i informatizacijom. Mislim da se iz temelja treba promijeniti odnos prema tome kako sud treba izgledati', odgovorio je Dobronić.
11:23 Za preporuke o smjeru regulacije ovrhe, zastare dugova i pitanja nekretnina u ovršnim postupcima pitala je Sandra Benčić.
' Čekali smo Ministarstvo da vidimo ima li namjere napraviti nešto oko ovršnog postupka. Većina blokiranih je u domeni potrošačkog prava, ali blokade se temelje na ovršnim naslovima koji nisu vidjeli dana kontradiktornog postupka na sudu. Radi se o ispravama koje su izdali ili javni bilježnici ili zadužnici ili solemnizirani ugovori. Suština europskog zakonodavstva i sudske prakse je da se ovakvim načinom izdavanja rješenja o ovrsi krši europsko potrošačko pravo. Ja sam iznio konkretne prijedloge i još ću malo pričekati da se Ministarstvo izjasni o njima. Nakon toga ćemo na Vrhovnom sudu zauzeti stav po kojem će se to promijeniti, a pozvat ćemo i sveučilišne profesore da se izjasne. To smo već davno trebali napraviti', smatra Dobronić.
11:15 Presumpcija nevinosti i Dobronićev stav o njoj zanimala je Krunoslava Katičića.
Dobronić je tu još jednom ponovio kako činjenica da podaci cure na početku istrage nikako nije dobra, ka ni to da novinari saznaju kada će netko biti priveden, jer to 'vrijeđa dostojanstvo i jednostavno nije dopušteno'. 'Kada se to ponovi morat ćemo provesti jednu ozbiljniju istragu, jer je to neprofesionalno i toga ne smije biti. Za sve one koji su pod istragama vrijedi presumpcija nevinosti. Problem je u načinu na koji se prenose informacije. Kada se u medijima toliko ocrni čovjeka sucu je zaista teško donijeti odluku. Mediji bi tu trebali biti profesionalniji.'
Dobronić o slučaju Zambija: 'Pitanje je hoćemo li ikad uspjeti otkriti pravu istinu'
10:58 'Kada je u pitanju Zambija želim naglasiti da domaća posvojenja nisu u nadležnosti suda nego je to upravni postupak. O tome odlučuju Centri za socijalnu skrb. Cijela zavrzlama nastaje kad se radi o zemlji koja nije potpisnica Haaške konvencije kada dolazite u situaciju da o posvojenju u nekim zemljama odlučuje sud. U DR Kongo postoji sud za djecu, pa tek kad on odluči da bi ta presuda imala učinak u Hrvatskoj, onda mora odlučiti sud u Hrvatskoj. Dobili smo ulogu koju u redovnim procesima posvojenja sudovi nemaju, a iza toga je nastala pravna praznina što u takvoj situaciji kod nas nedostaje nastavak, domaći upravni dio da se na podlozi rješenje o priznanju dodatno provjeri. Da se utvrdi jesu li po našem pravu ispunjene sve pretpostavke. Tako provjera postaje vrlo složena situacija. Redovni putem se onda ide na legalizaciju i tu su naši sudovi ubrzali. Unatoč tome djeluju uvjerljivo i imaju klauzule pravomoćnosti', objasnio je Dobronić.
'Na kraju ćemo vidjeti što će od svega toga biti i pitanje je hoćemo li ikad uspjeti otkriti pravu istinu. Problem je nastao u DR Kongo gdje su oni uveli zabranu 2016. godine, no unatoč tome imali su nakon toga više od sto odluka o međunarodnom posvojenju. I tu dolazi do novog problema, a taj je da vlada odbija izdati izlazne dozvolu, čak i za djecu čija su posvojenja sudovi legalno odobrili. Nakon toga je problem kako cijeli postupak legalizirati.'
10:50 Zastupnik stranke Most Nikola Grmoja pitao je Dobronića da još jednom ponovi stav o izmjenama Zakona o kaznenom postupku vezano uz curenje informacija, te da objasni još jednom aferu Zambija. Dobronić je o ZKP-u još jednom ponovio kako 'sigurno nije dobro da cure informacije, i da novinari budu prisutni na privođenjima u subotu ujutro, jer je to zapravo kršenje dostojanstva privedenih, ali to nije razlog da se mijenja cijeli zakon, u prvom redu jer je izmjena tog zakona jako kompleksna i zahtjevna stvar kojoj se mora ozbiljno pristupiti. Treba provjeriti praksu, tko to kako radi, gdje informacije cure i zaoštriti disciplinu. A ako se ustanovi da bolji rezultat možemo dobiti samo izmjenom ZKP-a, to ne treba raditi zbog jednog pitanja. Takvi temeljni zakoni se rade da budu trajni pet do deset godina'.
10:19 'Meni je drago da mogu biti u prilici da Odboru za pravosuđe iznesem neke osnovne podatke za stanje u pravosuđu za 2020 i 2021. godinu. Ukratko rečeno mi smo sada u 2023. godini, pa ne treba zaboraviti da je 2021. godine pandemija značajno utjecala na rad sudova', istaknuo je na početku predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Radovan Dobronić. Istaknuo je kako je i jedan od problema pravosuđa što je svake godine sve manje sudaca, što je posljedica odlazaka u mirovinu. 'Posljedica je to i procedure koja je potrebna da netko uopće postane sudac. Možda bi bilo dobro da imamo sudaca i mlađih od 30 godina, ali to bi značilo da se značajno trebao pojednostaviti procedura. Osobno mislim da pravosudni ispiti funkcioniraju dosta dobro, ali uvijek ima mjesta za poboljšanje i mislim da bi na tome trebalo inzistirati', rekao je Dobronić.
'2020. pandemijske godine malo je porastao priljev predmeta, kao i godinu iza. Bilo je oko milijun i 300 tisuća novih predmeta. Na sudovima je riješeno neznatno manje od tog broja. Probleme je dijelom izazvao Covid, jer su se sudovi našli u u problemima s organizacijom rasprava. Naime, zbog veličina sudnica u mnogima od njih nije se mogao poštivati razmak. Radilo se, ali u smanjenom obliku. Ako se gleda po kategorijama sudova, broj predmeta se postupno smanjuje, ali se događa i kontinuirano zatrpavanje predmetima. Dijelom je to sistemske naravi. Ako imate probleme s CHF kreditima, to je najmanje 100.000 predmeta pred Općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znatno bolja. No, puno je različitih uzroka sistemske prirode.
Što se tiče brzine rješavanja predmeta, na razini županijskih sudova ostvaren je značajan napredak. Vjerujem da je tome doprinijela inovacija, sustav po kojem se žalbe raspodjeljuju na sve županijske sudove. To je značajno ubrzalo stvari. Prije smo imali situaciju da su Županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta, na ovaj način se to ujednačilo', rekao je tijekom izlaganja Dobronić.
Predsjednik Vrhovnog suda istaknuo je kako se na Visokom trgovačkom sudu značajno smanjio broj neriješenih predmeta. 'Oni su sada brži u rješavanju, imaju manji broj zaostataka. Dijelom je to išlo na uštrb kvalitete, ali ona će biti glavni zadatak nakon što se uspijemo osloboditi stalnog pritiska novih predmeta. Situacija još uvijek škripi na prvostupanjskim sudovima, općinskim i trgovačkim. Na općinskim sudovima glavni uzrok tome su CHF. Dodatni je problem rad zemljišno-knjižnih odjela gdje ima velikih razlika. Na kontinentu se zahtjevi rješavaju brzo, ali dosta problema imamo na obali. Zanimljivo je da su to izazvali povijesni razlozi jer ljudi dugo nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Osim toga problem je i što na obali nisu na vrijeme dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata što je bilo nužno. Tako sada imamo značajne zastoje u rješavanju predmeta.'
'Upravni sudovi uvijek su bili dobri, tradicionalno su brzi i tu nema posebnih problema. Može se reći za specijalizirani Visoki prekršajni sud, odnosno suce, da tu postoji sistemski problem na razini prvog stupnja. Od 2019. su prekršajni sudovi ukinuti i spojeni s općinskim pa su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca i prebacivali ih na druge odjele što je rezultiralo time da je smanjena efikasnost u dovršavanju predmeta. No želim istaknuti kako se smanjuje broj starih predmeta. Dodatno sam naložio županijskim sudovima da dostavljaju izvještaje o starim predmetima, kao i rezultate odluka suda u Strasbourgu', napomenuo je Dobronić.
Na kraju je napomenuo kako je i Vrhovni sud bio zatrpan prijedlozima koji su se sada smanjili. 'U razdoblju otkad sam imenovan uspjeli smo deset sudaca prebaciti na Vrhovni sud, a oni su se pokazali jako dobrima pa je oko 12.000 neriješenih predmeta smanjeno na nekih šest ili sedam tisuća'.
10:15 Prigovor na izlaganja svih oporbenih zastupnika do tog trenutka imao je Hrvoje Zekanović koji je zaradio opomenu. Njemu je ironično odgovorio Arsen Bauk, koji mu se 'zahvalio što hvali oporbu kako prepoznaje važne teme za raspravu'. 'Zaradit ću opomenu da se obratim kolegi Zekanoviću.
10:12 U ime Domovinskog pokreta stanku je zatražio i Stjepan Bartulica.
10:09 Sandra Benčić zatražila je stanku u ime zeleno-lijevog bloka 'kako bi s kolegama iz oporbe odredili koje su ključne točke koje bi se trebale raspraviti na današnjem odboru'. Stanku je u ime Socijaldemokrata zatražila i Vesna Nađ. Istaknula je kako želi iskazati ogorčenje što današnjoj sjednici ne prisustvuje ministar pravosuđa. 'Stanje u sudstvu je katastrofalno. Krivo je Ministarstvo, kriva je država, a vi set suče poput Don Quijotea, borite se protiv vjetrenjača', rekla je.
10:05 Sjednica počinje traženjem stranke koju je zatražio Peđa Grbin. 'Mislim da nema osobe u Hrvatskoj koja misli da je stanje u pravosuđu idealno, još sam blag kad se tako izrazim. Odnos vladajućih prema tome je u najmanju ruku jednako takav', rekao je Grbin.
Odmah nakon njega zahtjev za stankom podnio je i Nikola Grmoja.
Podsjetimo, predsjednik Odbora za pravosuđe Mišel Jakšić (SDP) potvrdio je da će na sjednici tijela koje vodi izvješća ‘braniti’ predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Podsjetimo, Dobronić je u nedavnom intervjuu N1 televiziji izjavio da se važan, temeljni zakon poput Zakona o kaznenom postupku ne smije mijenjati zbog dva slučaja koja se nisu svidjela vladajućoj garnituri.
Uvaženi Dobroniću, pitajte nešto kolege iz Zlatara, zašto se pravite neinformirani.