Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću pozdravio je u utorak "današnji iskorak od strane predstavnika Vlade RH i iskazivanje pijeteta prema žrtvama u Gruborima, u nadi da će ga uskoro pratiti priznanje prava svih civilnih žrtava rata i intenziviranje istraga zločina".
"Iako su u ovom slučaju nedvojbeno utvrđene činjenice vezane za stradanja i počinjenje zločina, od strane domaćih i međunarodnih sudova kao i organizacija za ljudska prava, ispunjenje pravde prema ubijenima još se uvijek iščekuje. Pamtimo zločin, pozivamo na priznanje odgovornosti te na prekid zavjere šutnje", ističu iz Documente.
U priopćenju podsjećaju na tijek događaja u tom slučaju - pripadnici specijalne policije ATJ Lučko su dan prije prolaska “Vlaka slobode” upućeni 25. kolovoza 1995. u Plavno, uključujući i zaselak Grubore (općina Knin) - njih 30 do 40 tada se podijelilo u četiri manje grupe. Neki svjedoci tvrde da se na početku ustrojena formacija ubrzo raspala, jer nije postojala distinkcija između vojnika i zapovjednika, te su se pripadnici specijalne policije kretali u grupama. Većina preostalih mještana Grubora zaputila se u Plavno kako bi se prijavili UNPROFOR-u, dok je nekolicina, uglavnom starijih mještana, ostala u zaselku. Uočili su grupu vojnika koja se kretala selom, a ubrzo čuli pucnjeve i uočili kako gore kuće u njihovu zaseoku, nekoliko ih se zaputilo natrag u Grubore, gdje su pronašli tijela usmrćenih srodnika, a većina je kuća bila u plamenu.
Tada su ubijeni Miloš Grubor (1915.), Marija Grubor (1905.), Milica Grubor (1944.), Jovo Grubor (1930.), Đuro Karanović (1954.), Jovan Grubor, star 73 godine.
Iz Documente kažu kako je istraga zločina počela tek 2001. nakon višestrukih upita međunarodnih institucija, a 2010. zagrebački ŽDO podignuo je optužnicu protiv trojice pripadnika te jedinice: Franje Drlje, Bože Krajine i Igora Benete, koji je u međuvremenu pronađen obješen.
Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu utvrđeno je da su zločin nedvojbeno počinili pripadnici ATJ Lučko, ali su svi optuženi oslobođeni, ponovljeno suđenje 2016. završilo je istim ishodom, uz napomenu suda da je na djelu "vrlo čvrst zavjet šutnje“ i Sud nije uspio utvrditi da su upravo optuženici krivi za usmrćenje civila u Gruborima.
Zločin u Gruborima obuhvaćen je i pravomoćnom presudom protiv Gotovine i ostalih pred MKSJ-om, no Haško sudsko vijeće nije utvrdilo kaznenu odgovornost optuženih, podsjećaju iz Documente.
U odluci Vrhovnog suda RH, kojom je u rujnu 2019. potvrđena oslobađajuća prvostupanjska presuda donesena u ponovljenom postupku protiv Frane Drlje i Bože Krajine, stoji kako "umjesto učinkovitog otkrivanja odgovornih za ubojstva civila…., samo zato što su bili Srbi, i paljenje kuća u zaseoku Grubori, samo zato što u njima žive Srbi, na djelu je bila sramotna konstrukcija o izmišljenom četničkom napadu i bešćutna ignorancija ratnog zločina protiv civilnog stanovništva“, navodi se u priopćenju.
Dokumenta je jugosrpski okružak u Hrvatskoj, koji je trebalo odavno zabraniti.