Prije pet godina svaki je četvrti gost Hrvatsku posjećivao uvelike motiviran i hrvatskom gastronomijom. Prije dvije godine užitak za stolom već je bio jak motiv za svakog trećeg hrvatskog turista, a s obzirom na trendove u svijetu, očekuje se da će broj modernih gastronomada i dalje samo rasti. Već dogodine bi ih u Hrvatskoj mogli dočekati prvi restorani certificirani kao 100% domaći, o čemu će svjedočiti oznaka – kravata.
Tri kravate govorit će da se u tom restoranu kuhaju jela samo od domaćih namirnica, četiri će kravate značiti da se koriste lokalni recepti i tehnologija u pripremi jela, a maksimalnih pet kravata da restoran ima i domaći dizajn te inventar proizveden u Hrvatskoj. I to neovisno je li od domaćeg proizvodnog pogona ili je, recimo, vlasnik OPG-a sam napravio stol i klupe. Tog ambicioznog projekta, s obzirom na to da se trenutačno u ugostiteljstvu poslužuje čak 70% namirnica iz uvoza, prihvatila se Nacionalna udruga ugostitelja, koja će ga u ponedjeljak službeno predstaviti na svom prvom kongresu.
I danas, dakako, postoje restorani u kojima se inzistira na domaćim proizvodima, ali gostu nisu dovoljno vidljivi. Za označavanje kravatama među ugostiteljima interesa ima, kažu u Nacionalnoj udruzi, a prvi bi oznaku kravate mogli ponijeti objekti poput konoba, kleti, OPG-ovi koji primaju turiste i slično.
– Mnogima se ideja čini zanimljivom, a bili bi zadovoljni da se u prvih nekoliko godina tako profilira oko 5% restorana. Konačni je cilj da se tijekom idućeg desetljeća oznakama kravata certificira trećina svih restorana. Tek tada bi mogli govoriti da imamo svoj gastronomski identitet – kaže Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, ali ne krije da je itekako svjestan zahtjevnosti cijele priče. – Jasno je da s ugostiteljima moramo uvezati sve, od velike prehrambene industrije, marikulture, preko malih vinara, maslinara, OPG-ova do proizvođača opreme, arhitekata i dizajnera. To nije nemoguće, a dobar početak je i aplikacija, kojoj trenutačno bildamo bazu podataka, a koja će služiti kao, na dnevnoj bazi ažurirana, virtualna burza proizvoda za ugostiteljstvo. Već smo u kontaktu i s velikim kompanijama poput PIK-a Vrbovec, Cro Marisa itd. koje mogu pomoći i savjetodavno u razvijanju proizvoda, ali i detektiranju hrvatskih tehnika u pripremi.
Trenutačno, recimo, u mesnoj industriji nemamo klasificirane hrvatske rezove mesa ni ribe, niti je postojeća kategorizacija prehrambenih proizvoda rađena za ugostiteljstvo, već samo za trgovce. Također, s mliječnom industrijom potrebno je napraviti jasnu klasifikaciju hrvatskih sireva te se, na primjer, odrediti kakav je sir škripavac i spada li tu i sir iz mijeha – nabraja Medak i dodaje da je namjera i snažnije promoviranje sezonske namirnice, a ne da i ljeti i zimi na jelovnicima dominira rajčica.
