Istodobno dok je Hrvatska pregovarala, neki ljudi u EU su – progovorili. Hrvatski jezik postaje jedan od službenih jezika Europske unije, a Večernjak je, da zaokruži seriju ovotjednih članaka o svemu što je ispregovarano, razgovarao s troje takvih zaposlenika EU institucija koji su se, dok su naši pregovori o članstvu trajali, marljivo pripremali za dan kad će Hrvatima na svom radnom mjestu u Bruxellesu moći reći: “Dobar dan, lijepo vas je vidjeti, kako vam možemo pomoći.”
Nikakav BHS
– Dosad su s Hrvatskom kontaktirali ljudi iz Komisijina odjela za proširenje, ali ubuduće će biti prilike za kontakt na svim razinama. I ja se nadam da će mi moje znanje hrvatskog koristiti u poslu – kaže Mauro Miranda, službenik Opće uprave za pravosuđe unutar Europske komisije. On je Talijan, a u Europskoj komisiji radi već osam godina. Sjedimo na bruxelleskom trgu Place du Luxembourg, na terasi s pogledom na Europski parlament, a Mauro Miranda govori o sebi i svojoj karijeri na tečnom hrvatskom jeziku. Samo povremeno se na sekundu zaplete, ali ne zbog toga jer ne zna neku hrvatsku riječ, nego zato što mora razmisliti kako neka riječ pravilno glasi u standardnom hrvatskom: “Trenutačno se bavim pravima optuženika i osumnjičenika u krivič..., ne, kaznenim postupcima”.
Upravo standardni hrvatski jezik – a ne nekakav BHS (bosansko-hrvatsko-srpski), kakav je ušao u praksu nekih UN-ovih institucija u Haagu – postaje jedan od jezika EU. Amandmani koje su neki zastupnici u europarlamentu svojedobno pokušali progurati, predlažući da se kao službeni jezik ulaskom Hrvatske u EU prihvati hrvatsko-srpski, nisu prošli jer službenim jezikom Unije postaje onaj jezik koji je službeni u zemlji koja ulazi u članstvo – a taj se jezik zove hrvatski.
Dok razgovaramo u kafiću zgrade Vijeća EU, Francesca Pittoni i Alessandro Marcigliano objašnjavaju kako je važno da u upotrebi jezika budu politički korektni. Nikad vam neće reći da je hrvatski isti kao i srpski ili bosanski i uvijek će paziti da pronađu pravu riječ. Oni su službeni prevoditelji Europske unije. Gospođa Pittoni govorna je prevoditeljica za engleski, francuski, njemački, nizozemski, a uskoro će biti i za hrvatski. Njezin kolega radi za EU od 1989. i prevodi govore na ovim jezicima: engleski, francuski, španjolski, portugalski, rumunjski i sada uči hrvatski.
– U Bruxelles sam došla 1996. godine i odmah sam pitala mogu li učiti i hrvatski. Rekli su mi: Ne, ne trebamo hrvatski. Ali ja sam svake godine ispitivala ponovno sve do prije šest godina, kad su mi odgovorili: E, sad može, Hrvatska je zemlja kandidatkinja, prva sljedeća članica, i sad nam je prioritet obučiti prevoditelje za hrvatski – kaže Francesca Pittoni.
Priča o ovoj gospođi prevoditeljici zapravo je priča o europskoj solidarnosti. Za vrijeme rata u Bosni, Francesca Pittoni odazvala se pozivima za humanitarnu pomoć svojim prekomorskim europskim susjedima i primila u svoj stan u Rimu jednog sarajevskog dječaka. On je govorio samo bosanski, jedine dvije riječi koje je znao na stranom jeziku bile su “je veux” – “hoću” na francuskom. Iz tog humanitarnog pružanja krova nad glavom rodilo se obiteljsko prijateljstvo – Francescina obitelj redovito ga posjećuje u Sarajevu – ali rodilo se još nešto: Francesca je progovorila bosanski.
– Kad sam počela učiti hrvatski na tečaju u EU, sve sam razumjela, ali imala sam jaki bosanski naglasak. Sad više nemam. No, i sad, kad sam u Bosni, kažem hiljada i sedmica, a kad sam u Hrvatskoj kažem tisuća i tjedan. Lijep mi je hrvatski jezik, već sad ga volim više nego, na primjer, nizozemski – kaže Francesca Pittoni.
Učiš i ono iza jezika
Kad poligloti poput nje i Alessandra Marcigliana uče novi jezik, onda, kako kaže Alessandro, “ne učiš samo jezik, nego i ono što je iza jezika: sviđa ti se klima, hrana, zemlja tog jezika”.
Ovim troje ljudima (gospođa Pittoni tu bi odmah ispravila onim što je pravilno učila na tečaju: kaže se “trojima”) sviđa se Hrvatska i naš jezik. Nama se sviđa to što se tim ljudima u EU sviđa baš hrvatski.
>> Vodič za razumijevanje svih dokumenata o pregovorima s EU
Ima EU prednosti i to dosta,samo mi nismo spremni za EU! Mi,ako uđemo postati ćemo još veća sirotinja.I sami vidite kakvi nam idioti vode državu i gradove,tako da sumljam da su oni išta ispregovarali u korist Hrvatske,