Novi zakon

Doktorski studiji bez predavanja i biranje dekana natječajima

Damir Boras
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
1/3
06.11.2018.
u 07:30

Neće više biti upisivanja dodatnih studenata

Iako sveučilišta, veleučilišta i visoke škole, prema postojećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, sami utvrđuju koji su srednjoškolski programi preduvjet za upis pojedinoga preddiplomskog sveučilišnog ili stručnog studija, pa brucoše upisuju na temelju rezultata mature, sada bi prvi put sveučilišta mogla imati i iznimne uvjete temeljene na vrednovanju prethodnog učenja. Ti bi iznimni uvjeti za upis na sveučilišta bili propisani pravilnicima koje donosi sama visokoškolska institucija i sastavni dio unutarnjeg i vanjskog sustava osiguravanja kvalitete.

Tako je to barem predviđeno u novom Nacrtu Prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, koji je iniciralo Ministarstvo obrazovanja, a koji se još uvijek dorađuje i nema svoju finalnu verziju. I dok je u trenutačnoj izradi dodana spomenuta iznimka, iz postojećeg je zakona preuzeta i iznimna mogućnost koju definira da visoko učilište student može upisati i bez prethodno završenoga odgovarajućeg školovanja, i to pod uvjetom da je riječ o iznimno nadarenim kandidatima za koje se, piše u zakonu, može očekivati da će i bez završenoga prethodnog školovanja uspješno svladati studij.

Novim se Nacrtom Zakona o znanstvenoj djelatnosti ujedno definira potreba za osnivanje znanstveno-tehnologijske organizacije kojoj bi osnovna zadaća bila rad na primijenjenim i razvojnim istraživanjima novih tehnologija kao i stvaranja inovacija koje se prenose u gospodarstvo. Prema prvom planu takve bi se organizacije prve tri godine rada financirale iz državnog proračuna, dok bi se u sljedećih sedam godina postotak financiranja smanjivao do ciljanih 30 posto.

Nacrt novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti, oslanjajući se na onaj o kvaliteti, sada definira i kapacitet studija, čime bi se, nadaju se kreatori novih propisa, trebalo spriječiti upisivanje velikog broja dodatnih studenata. Dobilo bi se tako na kvaliteti predavanja, ali i nužnih vježbi. Ujedno se predviđa da sveučilište, sukladno općim aktom, može organizirati doktorski studij bez predavanja, kopirajući tako prakse stranih i po kvaliteti visoko rangiranih sveučilišta.

Prosjek ocjena, duljina studija, ostvareni posebni uspjesi na studiju poput dekanove, rektorove nagrade, objavljeni znanstveni i stručni radovi, pisma preporuke bit će novi uvjeti za zapošljavanje na radna mjesta za asistente na fakultetima, a i asistent i poslijedoktorand mogu dobiti otkaz ako dva puta dobiju negativno mišljenje na godišnja izvješća o svojem radu.

Rektor ili ravnatelj mora biti znanstvenik koji je u svojem području rada stekao međunarodnu afirmaciju, a dekan se sada može birati i putem javnog natječaja.

Komentara 3

AE
Aedes2017
12:17 06.11.2018.

Bolje doktorirati na Hušnjakovu nego na borasveleučilištu .

DU
Deleted user
09:03 06.11.2018.

Jesenti milu bigulicu, jako me zanima hoće li nadaleko poznato i slavno Veleučilište u Krapini, kao i sva druga slična županijska učilišta, ubuduće moći dodjeljivati doktorate. Kad bi to bilo moguće, ja bih se odmah upisao na doktorski studij u Krapini i za disetaciju uzeo nasušno aktualnu temu "Uloga i doprinos Hajdaš udanog Dončić dr. Sinkea (skraćeno: HD Sinke) u propulzivnom razvoju seoskog turizmma u Hrvatskom zagorju i Hrvatskoj u cjelini". MIslim da ispunjavam uvjete za takav doktorski studij jer sam još pradavne 1976. (kad je HD Sinke bio nježnoj dobi od dvije godine) diplomirao na jednom od tehničkih fakulteta u Zagrebu (ne bih ga reklamirao spominjući mu naziv), pa i te kako dobro kužim kolko je HD Sinke nezamjenjiv i nezaobilazan za gospodarsku budućnost Hrtvatske. Ne znamo mi Zagorci kakav ljudski i znanstveni biser imamo.

Avatar mdoresic
mdoresic
09:40 24.12.2018.

Kad je ta treca liga rektor onda je jasno zasto Zgb sveuciliste nije ni medju prvih 1000 u svijetu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije