O HDZ-ovim planovima u ekonomiji i programu koji će predstaviti građanima razgovarali smo s Domagojem Ivanom Miloševićem, saborskim zastupnikom i stranačkim koordinatorom za gospodarstvo. Milošević u intervjuu obećava niži PDV i poreze na dobit, seljenje ministarstava po cijeloj Hrvatskoj te otpor monetizaciji autocesta.
HDZ je najavio da će na izbore doći spreman sa stručnjacima za novu vladu. S kojom će platformom izaći na izbore, prijevremene ili redovite?
Za početak treba provesti nekoliko mjera, a to je smanjiti porez na dobit i dividendu, uvesti plaćanje PDV-a po naplati za male poduzetnike i obrtnike, smanjiti PDV-a za 1% po ostvarenju gospodarskog rasta, omogućiti HBOR-u kreditiranje proizvodnje i izvoza bez garancije komercijalne banke, ukinuti više neporeznih nameta srednjim i malim poduzetnicima te obrtnicima. Izuzetno je važno drastično pojednostaviti procedure i birokratske prepreke za ulaganje, reorganizirati javni sektor, decentralizirati središnja državna tijela i napraviti smislen i realan plan za suradnju s hrvatskim iseljenicima te cjelokupnu diplomaciju staviti u gospodarsku funkciju. Naravno, moramo pokrenuti 7-8 velikih projekata, od nizinske pruge Rijeka – Zagreb i željezničkog koridora 10, preko LNG terminala, termoelektrana i hidroelektrana do sustava za navodnjavanje Slavonije i Like, pelješkog mosta i podvodnih tunela do otoka, te megaturističkih ulaganja poput Kupara i Brijuna. Osim korištenja europskih fondova, u velik broj ovih projekata moramo uključiti privatne ulagače, domaće i strane, te mirovinske fondove. I onda se napokon kao država moramo dogovoriti o strateškim gospodarskim ciljevima za idućih 20 godina. Ne možemo stalno mijenjati strategiju – to zapravo znači da je nemamo.
Najavljujete snižavanje poreza na dobit i dividendu. Za koliko?
Dakle, sa 20% aktualna Vlada digla je taj porez na 32%, a kad se uzme u obzir zagrebački prirez, penje se na 35%. Kako bismo bili konkurentniji mi mislimo da se ukupno porezno opterećenje na dobit i dividendu mora smanjiti za 10%. Kad govorimo o porezu na dividendu moramo voditi brigu o tome da u svakom, pa i poreznom pogledu, imamo što ravnopravniju utakmicu između stranih i domaćih poduzetnika.
Kako i kada namjeravate smanjiti PDV na 24%? Što točno znali "odmah po ostvarenju gospodarskog rasta"?
To znači uzastopan gospodarski rast tri kvartala i preokret trenda zapošljavanja. Sasvim je jasno da je to posljedica ispravne ekonomske politike te pokretanje investicija i javnog i privatnog sektora s naglaskom na greenfield investicije i koncesija za nove projekte. Kad vidite da raste zaposlenost, ne ona sezonska, nego i izvan turističke sezone, u tom trenutku može se ići sa smanjenjem PDV-a.
Kao jednu od mjera decentralizacije središnje vlasti najavljujete seljenje nekoliko ministarstava izvan Zagreba. Ne bi li to zakompliciralo rad vlasti?
Mislimo da je iz više razloga dobro da se pojedina ministarstva nađu u velikim hrvatskim gradovima: npr. Ministarstvo poljoprivrede u Osijeku, prometa u Rijeci, turizma u Splitu. To ne znači da ministri neće imati kabinete u Zagrebu, ali Hrvatska nije velika država, a osim toga, danas postoji tehnologija koja može osigurati uštede i smanjiti broj potrebnih putovanja te osigurati svakodnevnu komunikaciju. Mora se otvoriti ventil da cijela zemlja povuče naprijed, ne može se iz jednog grada svime upravljati. Premještanje ministarstava poslalo bi pravu poruku da moramo biti spremni na veću mobilnost.
Računate na potporu hrvatske dijaspore... Navodno HDZ planira ustrojiti i ministarstvo iseljenika.
Nedavno smo imali sastanak s HDZ-om Bosne i Hercegovine u Mostaru na kojem smo zaključili da je za opstanak Hrvata u BiH, uz formalnu i stvarnu jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima, najbitniji razvoj gospodarstva jer bez radnih mjesta nema ni opstanka. Najavili smo da ćemo u listopadu organizirati svehrvatski gospodarski skup jer smatramo da hrvatska dijaspora može i želi pomoći. To su potencijalni ulagači koji ne dolaze samo s novcem, vještinama i znanjem nego i srcem. Ujedno su i gospodarski poslanici i kao takvi mogu zaista puno doprinijeti oporavku hrvatskog gospodarstva. Da, potrebno nam je ministarstvo koje bi organiziralo i usmjeravalo takve procese.
Zoran Milanović nedavno se savjetovao s bivšim premijerima. Je li to bila dobra adresa za konzultacije?
Dobro je da se napokon razgovara, posebno s bivšim premijerima od kojih neki ratni imaju odlične rezultate iza sebe. Ali u trenutku potpune gospodarske katastrofe mislim da bi premijer trebao prije svega razgovarati sa šefom oporbe, a Milanović u godinu dana nije našao vremena da pozove Tomislava Karamarka na kavu.
Aktualna je tema i nedavna svađa na relaciji Slavko Linić – sudstvo zbog Zakona o predstečajnim nagodbama. Tko je u pravu?
Nitko u Hrvatskoj, pa ni suci, nisu sveta krava, ali trodioba vlasti i neovisnost sudstva jest. Zakon o predstečajnoj nagodbi radi očuvanja radnih mjesta i cijelih industrijskih sektora dobio je u Saboru potporu HDZ-a, ali nikako ne možemo poduprijeti način na koji u posljednje vrijeme Vlada komunicira s pravosuđem.
Kad smo kod aktualnosti, vjerujete li Vladi da će novac od monetizacije autocesta potrošiti za saniranje javnog duga?
Novac će se iskoristiti za očajničko krpanje rupa i to je sva istina. Cijena koja se može očekivati ni približno ne odgovara vrijednosti cesta, a dobivenim novcem neće se riješiti ništa. Isto je ovog časa i s HPB-om i Croatia osiguranjem. Zato smo u HDZ-u protiv te privatizacije. Kladim se da će, ako, ne daj Bože, to sve prodaju, pokušati to prikazati kao ulaganja u Hrvatsku. Hrvatskoj treba novac ulagača – domaćih i stranih koji će otvarati nova radna mjesta. Ovog časa to su primarno veliki infrastrukturni projekti poput luke Rijeka gdje smo 2011. pokrenuli projekt Vrata Jadrana, nove zračne luka Zagreb, nove nizinske pruge Rijeka – Zagreb – Botovo, navodnjavanje i drugo. To otvara radna mjesta. Prodajom autocesta neće se povećati broj zaposlenih niti za jedan nego će se, naprotiv, značajno smanjiti.
Ministarstvo financija predložilo je izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojima se ukidaju sva pravila koja je zakon nalagao. Znači li to da imamo fiskalno neodgovornu Vladu?
Potpuno ste u pravu – imamo Vladu koja toliko loše vodi zemlju da mora mijenjati propis koji joj nalaže odgovornost prema trošenju našeg novca. Na žalost, nije im to ni prvi, a ni zadnji takav propis. Svi oni, naravno, proizlaze iz pogrešne ekonomske politike. Nevjerojatno je da i dalje uporno odbijaju primijeniti zdravu ekonomsku logiku i uporno rade suprotno od onoga što su poduzimale neke druge europske zemlje u krizi. Rezultat? Hrvatska je uz Sloveniju jedina i dalje u recesiji – stvari idu nagore, a ne nabolje. Čak i Grčka izlazi iz krize, a mi tonemo dublje. Ova vlada nije organizirala sustav, nije uspjela zadržati radna mjesta, što je puno lakše nego stvoriti nova. Ministar Slavko Linić je pokušao, ali on je, čini mi se, jedini u stanju donijeti bilo kakvu odluku – pa makar i pogrešnu.
Prema vašim procjenama, koliki će do kraja godine biti deficit proračuna i javni dug ako se nastavi tempo državne potrošnje?
Situacija je izrazito loša. Javni je dug veći od 180 milijardi kuna, a izdana jamstva još 55 milijardi. Svi znamo da HAC, HŽ itd. ne mogu sami vraćati kredite, nego će država ta jamstva morati platiti. Kad se to dvoje zbroji, naš javni dug već iznosi više od 60% BDP-a. Manjak u državnoj blagajni nakon šest mjeseci na razini je onog što su planirali za cijelu godinu. Zato mijenjaju zakon – jer ga nisu u stanju poštovati. Nitko ne zna koliki će biti konačan manjak, ali je sasvim izvjesno da će biti barem 4-5 milijardi kuna veći od planiranog. Gospodarstvo je u potpunom kolapsu, a mjere Vlade ovo stanje još više pogoršavaju.
Evidentno je da nas čekaju kazneni bodovi Europske Komisije i ulazak u pravila Europskog semestra. Trebamo li se bojati da će nam se zabraniti korištenje fondova EU?
Nećemo ostati bez fondova EU i ne treba ljude bez razloga već na samom početku članstva u EU plašiti Bruxellesom. Treba se primiti posla. Kada smo već kod korištenja fondova, Vlada je i tu napravila loš posao. Gotovo godinu dana bavili su se smjenom državnih službenika koji na tome rade godinama. Ako budemo neuspješni u povlačenju sredstava EU, isključiva odgovornost leži na Vladi. Nisu bili u stanju pripremiti osnovne dokumente bez kojih se ne mogu koristiti sredstva jer ih je ulazak u EU, čini se, iznenadio. Vjerujem da će naši ljudi sami biti puno uspješniji i iskoristiti veliku priliku koja im se pruža – od financiranja projekata lokalne uprave do poduzeća i NGO-a.
Vlada je najavila da će raskinuti ugovor s koncesionarom ZLZ-a. To je projekt koji ste osobno pripremali i u vašem je mandatu izabran koncesionar. Je li bilo pogrešno izabrati Francuze?
Francuski ulagač kao najbolji ponuđač u dva kruga pobijedio je na međunarodnom natječaju. Od potpisa ugovora prošlo je 15 mjeseci. Ako su poslije nastali problemi, onda ih je trebalo odmah rješavati i vršiti pritisak da se projekt odmah pokrene. Koncesionar mora poštovati preuzete obveze. Poruka mora biti jasna. Vlada po običaju nije napravila ništa. Valjda su se bavili prodajom autocesta.
Hoće li se na kraju prodati HPB i Croatia Osiguranje?
Bojim se da hoće – u najgorem trenutku i sigurno ispod cijene. HDZ je protiv, ali nismo protiv svake privatizacije. Protiv smo neodgovorne rasprodaje kako bi se pod svaku cijenu pokrpale rupe i opstalo na vlasti. Država još uvijek raspolaže tvrtkama i imovinom poput hotela i hotelskih poduzeća, udjelima u industrijskim tvrtkama kojima nije mjesto u državnom portfelju, a Vlada se okomila na posljednje dvije financijske institucije u hrvatskim rukama. Njihovom prodajom nećemo riješiti nijedan financijski problem.
U strategiji za upravljanje državnom imovinom stoji da se tvrtke mogu prodati i izravnom pogodbom. Treba li se toga bojati?
Mislim da ipak ne stoji da se mogu prodati cijele tvrtke, već pojedini udjeli u tvrtkama. Premda to ima određenu tržišnu logiku, smatram da se direktnom pogodbom može prodavati udjele ili imovinu nakon najmanje dva ozbiljno organizirana natječaja, a i tada isključivo do određene vrijednosti. Npr. za udjele manje od 5% teško je organizirati smislen natječaj, ali treba pregovorima nastojati postići najbolju cijenu. Pritom sve mora biti apsolutno javno.
Treba li dijeliti otkaze u javnom sektoru?
Reforma javne administracije ključna je reforma jer bez uvođenja sustava nagrađivanja nastavit će se trend odlaska najkvalitetnijih kadrova na veće plaće u privatni sektor. U ovom trenutku, dok god se ne pokrene novi val zapošljavanja na održivim radnim mjestima, nije vrijeme za otkaze u javnom sektoru. Treba ozbiljnih razgovora, edukacije i kreativnosti, a postoje načini kako se, naročito u javnim tvrtkama, može otvoriti prostor za nove usluge koje donose novac i čuvaju radna mjesta. U ovom trenutku otpuštati ljude znači zapravo slati, karikirano rečeno, naše ljude u Njemačku.
Što je s reformom sustava lokalne vlasti?
Nismo za to da se zakonima ukidaju općine i gradovi, ali smo za to da država kao središnja vlast jasno da do znanja što je fiskalni kapacitet. Ako su gradonačelnici i načelnici sposobni privući poduzetnike i ulaganja ili su pak građani spremni prirezom financirati svoju općinu, država se ne mora miješati, ali mora odrediti što može financirati. Ne treba, dakle, na silu ukidati nijednu općinu, ali ne postoji nijedan razlog da općine koje financijski ne mogu egzistirati nameću veće poreze građanima u cijeloj Hrvatskoj.
Ne najavljujete smanjenje doprinosa na plaće?
Bilo je potpuno pogrešno za dva posto smanjiti zdravstveni doprinos, a puno bi bilo pametnije da se taj dio sredstava, za koji smo znali da će nedostajati, uložio u kvalitetnu reformu zdravstva. Zdravstveni sustav najskuplji je sustav u Hrvatskoj u kojem se zaista može uštedjeti ako se racionalizira i podigne efikasnost, ali po menadžerskom, a ne liječničkom principu. Apsurdno je da smo prvo počeli štedjeti na zdravlju.
>> Domagoj Milošević: Vlade ne znaju da ne znaju
