Izmjene Zakona o doplatku za djecu koji je stupio na snagu 1. ožujka prema kojima je oko pola milijuna djece trebalo primati skromni doplatak u iznosima od 31, 40, 49, 55 i 62 eura, ovisno o mjesečnom dohotku po članu kućanstva, doživjele su fijasko jer je u travnju samo 186.410 djece primalo dječji doplatak, što je manje nego početkom godine kada je doplatak primalo 219 tisuća djece. Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) o korisnicima i primateljima dječjeg doplatka za ožujak s isplatom doplatka u travnju.
Umjesto povećanja broja djece koja primaju doplatak, iz mjeseca u mjesec pada broj djece primatelja doplatka što stručnjake ne čudi jer su upozoravali ne samo da je trebalo uvesti doplatak za svu djecu, koji ima većina zemalja EU, nego i da su iznosi doplatka niski, kao i postavljeni dohodovni cenzusi.
Rođeno samo 32 tisuće djece
Naime, pravo na doplatak za djecu od 1. ožujka 2024. mogli su ostvariti roditelji i drugi skrbnici djece čiji ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno u 2023. nije prelazio 618 eura. Primjerice, četveročlana obitelj u kojoj roditelji dvoje djece mjesečno zarađuju od 1765,8 do 2472 eura ima pravo na po 30,90 eura doplatka za djecu. Najveći iznos doplatka od po 61,80 eura mogu dobiti djeca najsiromašnijih, odnosno korisnici čiji mjesečni dohodak po članu obitelji iznosi do 88,29 eura.
Dječji doplatak je unatoč skromnom povećanju izmjenama zakona ostao i dalje socijalna pomoć, za najsiromašnije "pojela" ga je inflacija, a djeci roditelja s prosječnim primanjima zbog rasta plaća i dalje nije dostupan. U travnju je bilo 87.546 korisnika doplatka (roditelja i skrbnika djece), dok ih je, primjerice, u siječnju bilo više od 113 tisuća. Loši su to pokazatelji brige za djecu u državi u kojoj je lani rođeno samo 32 tisuće djece, najmanje u povijesti ove zemlje. No prema popisu stanovništva iz 2021. još uvijek imamo 741 tisuću djece i mladih do 19 godina, ako ih se u međuvremenu dio nije iselio s obiteljima, pa bi buduća vlast trebala i povećanjem doplatka pokazati da joj je stalo do djece i da ta djeca i ostanu u zemlji. Inače, 2001. doplatak je primalo skoro 629 tisuća djece, a danas svega njih nešto više od 186 tisuća.
POVEZANI ČLANCI:
Redoviti profesor Zdenko Babić s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta ističe:
– Prema podacima HZMO-a, ukupni izdaci za dječji doplatak kontinuirano se smanjuju u Hrvatskoj. Kako u apsolutnim iznosima tako se i relativni udio izdvajanja za dječji doplatak iz BDP-a smanjuje iz godine u godinu te ispada da država štedi na izdvajanjima za djecu, a s druge strane djece se rađa sve manje. Dakle, 2001. godine izdvajalo se 1,2 posto BDP-a za dječji doplatak u Hrvatskoj (i danas neke zemlje EU kao, primjerice, Njemačka, Austrija, ali i Poljska izdvajaju između 1,3 i 1,5 posto BDP-a na dječji doplatak). Hrvatska je 2022. primjerice izdvajala oko 173 milijuna eura za dječji doplatak ili oko 0,25 posto BDP-a dok je 2023. taj iznos pao na 165 milijuna eura ili 0,21posto BDP-a – govori Babić.
Povećanjem cenzusa za dječji doplatak koje se primjenjuje od 1. ožujka očekivalo se, dodaje, da će doći do znatnog povećanja broja korisnika, ali...
– Čini se ipak da je relativno snažni rast plaća koji je bio potaknut inflacijom i nedostatkom radne snage tijekom prošle godine u velikoj mjeri rezultirao time da će ponovno mnogi roditelji biti iznad cenzusa – primjerice prosječna zagrebačka obitelj zaposlenih roditelja s dvoje djece s prosječnim primanjima od oko 1400 eura mjesečno već prelazi cenzus od 618 eura po članu – navodi Babić.
Struka je upozoravala i kada su donošene HDZ-ove izmjene zakona da će od zakonskih izmjena nešto veće koristi imati obitelji s troje i četvero djece, koje primaju i pronatalitetni dodatak od po 66,36 eura za treće i četvrto dijete. No u Hrvatskoj nemamo puno obitelji s troje djece i onih s više od troje djece jer je pronatalitetni dodatak za treće dijete u travnju primalo tek 18.897 korisnika, odnosno skrbnika djece, a onih koji imaju više od troje djece i pravo na taj dodatak bilo je svega 7786.
Iako su roditelji trebali podnijeti zahtjev za doplatak HZMO-u do kraja veljače, mogu ga podnijeti i do kraja lipnja i moći će ostvariti pravo na doplatak za djecu ako im ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno u 2023. nije prelazio 618,02 eura.
POVEZANI ČLANCI:
Babić navodi da je drugi mogući razlog smanjenja broja korisnika dječjeg doplatka, a ne povećanja unatoč zakonskim izmjenama i slaba informativna kampanja promjena u sustavu dječjeg doplatka pa mnogi roditelji i ne znaju da sada imaju pravo na dječji doplatak zbog povećanog cenzusa. Treći razlog je, kaže, što relativno niski iznosi dječjeg doplatka možda nisu bili motivirajući za neke roditelje da prikupljaju svu potrebnu dokumentaciju...
Inače, Hrvatska se ubraja u zemlje EU s najmanjim iznosima dječjeg doplatka.
– Po mom mišljenju spomenuta unapređenja dječjeg doplatka s obzirom na demografske okolnosti trebala su biti znatno izdašnija kako bi dječji doplatak uistinu bio konkretna financijska pomoć obiteljima u nošenju sa sve većim troškovima podizanja djece i kako bi bio znak da društvo i država cijene ulaganja obitelji u podizanje novih naraštaja te bi tada zasigurno značajno porastao i broj korisnika dječjeg doplatka. Ovako ostaje nam ponovno vidjeti kako se početna visoka očekivanja o velikom porastu broja korisnika na pola milijuna, nažalost, neće realizirati... kao što smo već jednom vidjeli prilikom rasta cenzusa 2018. Naime, na pripremama ovih izmjena radilo se prije godinu i pol kada je cenzus od 618 eura bio određeno unapređenje, no njega je u međuvremenu znatno nagrizla inflacija i relativno snažan rast plaća i to je jedan od razloga zašto bi trebalo uvesti univerzalni dječji doplatak od 100 eura po djetetu s eventualnim cenzusom za uvećanja s obzirom na socioekonomski status, red rođenja djeteta i slično – zaključuje prof. Babić.
U Irskoj 140 eura
Njemačka je od ove godine podigla dječji doplatak na 250 eura za svako dijete jer je vlada zaključila kako želi pomoći obiteljima s djecom, iznadprosječno pogođenima rastom cijena. Većina zemalja EU ima univerzalni doplatak za svu djecu i u prosjeku iznosi oko 100 eura, a u drugoj polovici EU zemalja doplatak ovisi o prihodima roditelja.
Univerzalni doplatak imaju Austrija, Belgija, Estonija, Finska, Njemačka, Mađarska, Irska, Latvija, Luksemburg, Rumunjska, Slovačka i Švedska, a doplatak za svu djecu imaju i Danska, Italija, Nizozemska, Litva i Malta, samo što iznos ovisi o prihodima obitelji. Francuska doplatak isplaćuje od drugog djeteta. U Hrvatskoj, Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Grčkoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji i Španjolskoj doplaci se isplaćuju temeljem prihoda obitelji. U Austriji doplatak primaju sva djeca, do 3 godine 120,60 eura, od 3 do 10 godina 129 eura, od 10 do 19 godina 149,70 eura doplatka. U Irskoj je doplatak za svako dijete 140 eura.
VIDEO Što Hrvati kažu na rezultate izbora?
Za rođenje djeteta HZZO nudi jednokratnu novčanu potporu u iznosu 309,01€. Kako je broj rođene djece godišnje 32000×309,01€=9.888.320€ Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nudi za 2024g. 15.000.000€ za kupovinu električnog vozila.??