U organizaciji Požeške biskupije, a u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti u Požegi se danas održava međunarodni znanstveni skup o Voćinu, crkvi i svetištu. Povodom mu je dvadeseta obljetnica razaranja voćinske crkve i ubojstva nedužnih civila te završetak rekonstrukcije crkve. Skup na kojem sudjeluje dvadesetak znanstvenika iz Hrvatske i Mađarske otvorio je požeški biskup dr. Antun Škvorčević. Požeška biskupija, kazao je, nastoji doprinijeti trajnosti i čistoći pamćenju voćinskih događaja iskazivanjem dubokog poštovanja žrtvama i obnovom razorenog svetog zdanja.
- Uvjeren sam da dijelim i s vama radost što je voćinska crkva iz 15. stoljeća ponovo podignuta i posvećena, uspostavljena za mjesto hodočasničkih okupljanja, očitovanja odanosti Isusovoj Majci i molitve za one koji su žrtvovali živote za našu slobodu. Od srca zahvaljujem svima vama koji ste prihvatili sudjelovati na Međunarodnom znanstvenom skupu o Voćinu, crkvi i svetištu, kako biste pomogli o spomenutoj obljetnici stradanja doprinijeti istini, pamćenju i spomenu voćinske prošlosti i omogućiti da shvatimo snagu voćinskog Marijanskog Svetišta koje je jedna od čudesnih poveznica između neba i zemlje, Boga i čovjeka u prelijepom središnjem dijelu naše hrvatske domovine i mlade Požeške biskupije – istaknuo je biskup Škvorčević.
Dodao je da je spomen voćinskih stradanja tužna, ali prigoda draga, i to prvenstveno radi toga što svi oni koji su prihvatili sudjelovanje na Skupu te dolaskom u Požegu i Voćin svjedoče svoj odnos poštovanja pa i određene ljubavi prema svemu onome što Voćin predstavlja. - Vaše istraživanje njegove prošlosti i znanstveni doprinos koji ćete danas predstaviti a potom u zborniku radova šire izložiti, plemenita je gesta koju visoko cijenimo – kazao je biskup.
Ovom prigodom predstavljena je i njegova knjiga “Svetište Gospe voćinske” o kojoj je govorio akademik Tonko Maroević. Današnji život crkve, kazao je akademik, svjedočanstvo je ne samo precizne obnove nego i novog života. -Ona je svojom obnovom postala mjesto jednog susreta krasne povijesne tradicije, gotike sa suvremenom umjetnošću, reprezentativnim primjerom naših stvaralaca. To je dokaz da i suvremena sakralna umjetnost može održati visoki kriterij i dati nove plodove – kazao je Maroević pohvalivši grafičko i likovno oblikovanje monografije kao i činjenicu da u njoj ima malo dokumenata o uništenju crkve, a mnogo više o njezinoj obnovi i sadašnjem izgledu. Uslijedila su zatim predavanja o Voćinu i njegovoj crkvi u prošlosti te osvrt na sadašnje stanje.
Crkva je zaista prekrasna. Žalosno je samo da su nam tu crkvu i 41 i 91 porušili i ljude prognali i pobili susjedi. ista prezimena i u ww2 i u DR. Očito je da se povijest ponavlja. Nadam se daa više neće, jer tih zlikovaca sada tamo više nama. Hvala Bogu.