Konobar, kuhar, kuhinjski radnik, prodavač, čistačica, vozač... samo su neka od zanimanja koja su bila među najtraženijima u veljači na Zavodu za zapošljavanje (HZZ). Za očekivati je takvu potražnju uoči turističke sezone. A ova sezona poseban je izazov za poslodavce – žale se da ne mogu naći kvalificirane radnike!
Paradoksalna situacija
Poslodavci su objavili natječaje za 729 konobara i 683 kuhara te tvrde da im se javljaju tek rijetki i uglavnom oni koji nisu obrazovani za te poslove. Zato apeliraju da im se dozvoli uvoz radne snage. Ali to onemogućuje velik broj nezaposlenih u toj struci što situaciju čini paradoksalnom. Naime, HZZ broji čak 11.629 nezaposlenih konobara i 9567 nezaposlenih kuhara. U brojku su vjerojatno ušli i đaci koji su lani izašli iz srednjih škola. Školovanje je u 2015. završilo 1567 kuhara i 853 konobara što bi trebalo biti dovoljno da popune prazna mjesta. A u školama je još 4233 kuhara i 2318 konobara koji će na tržište u iduće tri godine.
A zašto se onda poslodavci žale i zašto je potraga za stručnim kadrovima neuspješna? Vjerojatno stoga što u turističkim središtima nedostaje stručne radne snage, a dio viška na tržištu čine ljudi iz drugih područja Hrvatske, primjerice Zagreba, nespremni prihvatiti posao jer kažu da je samo sezonski, nesiguran i često loše plaćen. Na tržištu nema ni dovoljno masera, turističkih animatora ni prodavača pa je izvjesno da će ponovno ljudi koji nisu stručni radnici odraditi sezonu. Poslodavci stoga ponovno nude rješenje koje su uveli Slovenci, a uvest će ga i Crna Gora, po kojem će imati pravo uvesti radnika ako im u roku od pet dana HZZ ne nađe zaposlenika iz Hrvatske. Drže da bi takav zakon potakao Zavod da aktivnije nudi posao jer bi u protivnom odgovarao državi koja bi bila primorana povećavati kvote za uvoz radnika, ali i nezaposlene da prihvaćaju ponuđena radna mjesta s obzirom na to da odbijanje posla znači gubitak prava koja jamči registracija na burzi. Nije pritom riječ samo u turističkom sektoru, nego o cijelom nizu industrija koje se razvijaju bez podrške na tržištu radne snage. Fali kadrova u brodogradnji i graditeljstvu. Varioci su među najtraženijim radnicima u industriji, a gotovo ih uopće nema u školama. Plaće koje im se nude posljednjih godina rastu zbog potražnje. Lani nijedan varilac nije izišao na tržište rada, a u školama ih je svega 85.
Rastu i plaće
A u ovom trenutku traži ih se čak 49. Bravari su traženi i u inozemstvu i u Hrvatskoj. Lako će naći posao u Hrvatskoj, u kojoj se trenutačno nudi 90 radnih mjesta, ali i u europskim zemljama, u kojima je velika potražnja za tim zanimanjem iako će ih u iduće tri godine na tržište izaći 369. To su tražena metalurška zanimanja, a po novijim podacima čak i u Hrvatskoj plaće u toj industriji iznose više od prosječne hrvatske plaće, odnosno iznad 5400 kuna mjesečno. U graditeljstvu je kroničan nedostatak kvalificiranih zidara i poznata je stvar da se uvoze uglavnom iz BiH, a bez obzira na to da je “meštru” lako naći posao i da može zaraditi pristojnu plaću, u hrvatskim školama svega 152 učenika priprema se za taj posao. Nedostaje i informatičara zbog čega se, kažu prosvjetne vlasti, informatika ne može uvesti kao obvezan predmet u osnovnim školama. Predaju je nastavnici tehničkog, fizike, matematike, čak i povijesti. Informatičara nedostaje i gospodarstvu, ali i javnim poduzećima i agencijama.
– Jedan informatičar nedavno mi je otišao, drugi traži veću plaću. Ne dobije li je, otići će. A ja ga ne mogu platiti koliko traži jer su plaće limitirane – kaže direktor jedne državne agencije. Danas se u IT industriji godišnje u Hrvatskoj otvori oko 2500 tisuća radnih mjesta za informatičare, a diplomira ih nešto više od tisuću, od toga pola u Zagrebu.
>> Dalmatinci i Istrani odlaze konobariti na Maltu i u Italiju
kako vas nije sramota traziti uvoz hocete jadnike da ne platite i izivljavate,plati nase konobare a ne maltretirajte ili jos gore pojedinci izigravaju bogove pa postrojavaju konobare i samaraju zalosno lopine prisvojili nasu imovinu jer nasi roditelji su izdvajali .