Zagrebačko Državno odvjetništvo potvrdilo nam je kako se provode državnoodvjetnički izvidi po pitanju lanjskih izbora u Hrvatskoj liječničkoj komori. Odgovor DORH-a potvrdio je “šuškanja” kako komorski izbori, koji su prošle godine bili dnevna tema i prerasli u aferu, imaju svoj nastavak u smislu provjere DORH-a. Očekivano je da iz državnog odvjetništva ne ulaze u detalje dok traju njihovi izvidi nakon kojih će, kako stoji u odgovoru, informirati javnost. Dotad se neslužbeno može čuti kako su u DORH po ovoj temi već ispitani pojedini svjedoci, a iz HLK nam odgovaraju kako nisu od državnog odvjetništva primili nikakvu obavijest vezanu uz, kako pišu, navodne izvide o izborima u HLK.
Nadzor u studenom
– Napominjemo, da je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) koja je provela nadzor tijekom održavanja izbora u HLK u studenom 2019. izdala mišljenje u kojem navode da nisu pronašli nikakve nepravilnosti u provedbi izbora – dodali su u odgovoru iz Hrvatske liječničke komore.
Državnoodvjetnički izvidi, međutim, nisu navodni te su ih potvrdili iz DORH-a, a u međuvremenu je, odnosno ovu srijedu, HLK poslala priopćenje o nalazu AZOP-a što navode i u odgovoru na naš upit.
Bila to koincidencija s upitom o izvidima ili ne, liječnički izbori svakako su ponovno postali tema. Priopćenje, naime, govori o mišljenju AZOP-a o izborima koji su bili lanjskog svibnja, a koje je ta agencija, prema odgovoru HLK, donijela tek krajem godine i o njemu se javnost izvještava sada. Dakle, rješenje AZOP-a šest mjeseci nakon izbora te priopćenje o tom rješenju dva mjeseca poslije.
– Sigurni smo da će i ostale eventualne prijave državnim institucijama doživjeti isti epilog kao i ova prijava Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Komora će, kao i do sada, odgovorno i transparentno surađivati sa svim nadležnim državnim institucijama – stoji u priopćenju izjava dr. Krešimira Luetića, predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Aktualni predsjednik ove strukovne organizacije liječnika bio je jedan od kandidata na svibanjskim izborima nakon smjene njegova prethodnika dr. Trpimira Goluže koji se također kandidirao. Dr. Ada Barić Grgurević, dr. Miran Cvitković, dr. Matija Majić i dr. Hrvoje Tomasović bili su kandidati za šefa HLK koji su otvorenim pismom tražili obustavu tih izbora. Prve elektroničke izbore za HLK (i prve elektroničke izbore generalno u Republici Hrvatskoj) opisali su tada duboko kompromitiranima navodeći da je četvrtina članstva, tj. liječnika ostala bez prava glasanja.
Od 19.000 glasalo 5000
Podsjetimo, za elektroničko glasanje liječnici su morali imati aktiviranu elektroničku karticu i čitač, a druga opcija bilo je dopisno glasanje. Međutim, da bi glasali dopisno, morali su se prijaviti do određenog datuma tako da je na kraju, prema podacima HLK, od više od 19 tisuća birača, odnosno članova liječničke komore glasalo njih manje od pet tisuća. Reagiralo je i Ministarstvo zdravstva slanjem inspekcije koja u prvom navratu u Hrvatskoj liječničkoj komori nije nikog zatekla, a nalaz ponovljenog posjeta nije poznat. Sami liječnički izbori nalikovali su na političke pri čemu njihov kraj očito nije došao nakon svih svađa i optuživanja, inspekcija i priopćenja s obzirom na odgovor DORH-a.
