Karlovačka je županija godinama vodeća na kontinentu po broju noćenja i dolazaka turista. Broj gostiju raste već nekoliko godina uzastopce, a to je i prva kontinentalna županija koja se lani već u rujnu mogla pohvaliti polumilijuntim posjetiteljem. Sve to, dakako, nije slučajno, razloga za posjet ovom predivnom kraju svaki je dan sve više. Blizina Plitvičkih jezera sretna je okolnost, no tamošnji domaćini naveliko rade na tome da svoj kraj učine što atraktivnijim za turistički posjet.
Pogotovo za namjernike željne aktivnog odmora, i to u svako godišnje doba. – Cikloturizam, planinarenje, rafting, vožnja kajacima, speleoturizam, lovni i ribolovni turizam... naši su glavni aduti. Dakako, u kombinaciji s autohtonom gastronomijom – kaže Dina Begić, direktorica Turističke zajednice Karlovačke županije. – Recimo, samo za bicikliste imamo gotovo tisuću kilometara staza, a taj je turistički segment i posebno tražen. Gosti u županiji imaju na raspolaganju više od 7500 ležajeva u hotelima, hostelima, kampovima, privatnom smještaju, a trenutačno se grade i dva hotela u općini Rakovica te dva u Karlovcu. Turisti ostaju u prosjeku 1,7 dana, a za njih smišljamo uvijek nove sadržaje da ih zadržimo dulje.
U temelje karlovačke utvrde ugrađeno je, prema legendi, 900 lubanja turskih vojnika
U tome su, ističe, svi složni i niz je turističkih inicijativa općina i gospodarskih subjekata, poput toplica ili imanja u Gorici Lipničkoj, koji su sami tražili trasiranje i obilježavanje biciklističkih staza kako bi obogatili sadržaje i privukli goste. Turizmu Karlovačke županije svakako naruku ide i blizina velikih centara; Karlovac je pedesetak kilometara udaljen od Zagreba i 114 kilometara od Rijeke, pa je ta regija izvrsna za aktivan predah, začinjen tradicionalnom gastronomijom, više puta u godini.
Ljubitelje vožnje na dva kotača, recimo, zasigurno će zanimati podatak da su biciklističke staze raspoređene u deset ruta; od karlovačkog, ozaljskog, dugoreškog, slunjskog, ogulinskog kraja, zatim po Rakovici prema Baraćevim špiljama ili prema Plitvičkim jezerima. Samo Karlovac i Dugu Resu spaja sedam tematskih trasa od 25 i 30 kilometara.
Prva alpinistica
Nudi se vožnja biciklom uz dvorce, uz Mrežnicu, kroz livade i voćnjake, uz sedrene slapove, lokacije vezane uz knezove Frankopane, a najkraća ruta, od samo pet kilometara, nazvana je “Zavojitom Lujzijanom” jer prolazi povijesnom cestom. O tradiciji govori i to da Karlovac ima biciklističke udruge od kraja 19. stoljeća. Najvažniji su speleoadut ovoga kraja Baraćeve špilje u Rakovici s raskošnim kalcitnim ukrasima. To je prva špilja u nas otvorena za turiste (još 1892.).
Središte Karlovačke županije, Karlovac, ima oko 55.000 stanovnika
Posjeta je vrijedna i špilja Vrlovka u općini Kamanje, s ostacima pretpovijesnih kultura i jatom šišmiša. Zanimljivo je da su uz Karlovačku županiju vezani i počeci planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj. Uspon Dragojle Jarnević 1843. uz stijenu Okića prvi je zabilježeni penjački pothvat u nas, a jugoistočna stijena Kleka škola je vrsnih alpinista još od 1912. Planina Klek iznad Ogulina, nalik usnulom okamenjenu divu, mnogima je najprivlačnije planinarsko odredište u nas.
Popularno hodanje
Mnogi dolaze i na Petrovu goru, gdje staze povezuju povijesne lokacije; grob kralja Petra Svačića, Petrovac, ostatke pavlinskog samostana... Brzace Mrežnice i Dobre mnogi su već upoznali na raftingu ili kajakarenju, a valja znati da svaki autokamp na Mrežnici nudi i stručno vodstvo za rafting. Sve rijeke, od Dobre i Mrežnice do Korane i Kupe, uključujući brojna umjetna jezera poput Sabljaka u Ogulinu ili jezera Šumbar kraj Karlovca, pravi su raj za ribiče. U kompleksu Šumbar održavaju se i međunarodna natjecanja u ribolovu na šarane, a još se prepričava rekordan ulov šarana od čak 25 kilograma.
U pet gradova, 17 općina i selima Karlovačke županije živi oko 130.000 stanovnika
No, u karlovačkom kraju sve je lakše sresti i goste koji su došli samo – hodati. Popularno je nordijsko hodanje, ali tamošnji se turistički domaćini jednako vesele svakom namjerniku, bilo da je nakon obilja zimskih blagdana došao malo razbuditi mišiće, bilo da je moderni nomad u potrazi za gastroužicima, bolo da se samo želi opustiti i nadisati svježeg zraka šumovita karlovačko-ogulinskog kraja.
