– Jako mi je žao zbog svih zločina koje sam počinio. Žao mi je i što sam iskoristio i iznevjerio odnose s bliskim ljudima, osobito onaj koji sam imao s tajnim službama. Ne krivim nikoga osim sebe. Povrijedio sam svetost roditeljskog doma iskoristivši ga za svoje ilegalne poslove. Molim vas za malu kaznu kako bih svojoj obitelj dokazao da ih volim koliko i oni mene vole – tim se riječima poroti i sucu na Okružnom sudu u Bostonu u ožujku 2010. obratio Albert Gonzalez (35) neposredno prije no što su je osuđen na 20 godina zatvora zbog najveće računalne prijevare u povijesti SAD-a u kojoj je taj 35-godišnjak ukrao više od 90 milijuna kreditnih kartica te prodao 170 milijuna podataka.
Pao zbog ukrajinske veze
Svoj zločinački pothvat taj kradljivac identiteta, u hakerskoj zajednici poznat pod nadimkom Soup Nazi (po liku iz serije Seinfeld), nazvao je Operation get rich or die trying (Operacija obogati se ili umri pokušavajući), a kada je konačno izveden pred sud, pravdao se da je samo bio opsjednut osvajanjem računalne mreže. Međutim, njegovi pomagači državnim su vlastima otkrili pravi motiv – zaraditi 15 milijuna dolara, kupiti jahtu i do kraja života ništa ne raditi. Ono što je najzanimljivije, Gonzalez je veliku računalnu prijevaru počinio u periodu između 2005. i 2008. godine, kada je imao samo 24 godine, i to dok je za plaću od 75.000 dolara radio kao doušnik američkih tajnih službi.
Ideju za hakerski napad Gonzalez je dobio kada se sa svojim pomagačima vozio po Miamiju i okolici zaustavljajući se na parkiralištima velikih trgovina i tražeći bežične mreže. Jednom prilikom upali su u lokalnu mrežu kompanije TJX te su počeli krasti podatke s magnetskih traka koje se nalaze na poleđini svih kreditnih i debitnih kartica i na kojoj se nalaze svi, većinom šifrirani, podaci potrebni za korištenje kartice. Ukradeni podaci s magnetskih traka proslijeđeni su na servere koje je Gonzalez unajmio u Letoniji i Ukrajini, a završili su kod Ukrajinca Maksyima Yastremskiya. On ih je pak prodavao drugim korisnicima u Europi, Americi i Aziji te su podaci s magnetnih traka programirani na druge krivotvorene kartice. Yastremskiy je uhvaćen 2007. dok je bio na odmoru u Turskoj, a dvije godine kasnije osuđen je na 30 godina zatvora zbog računalnih prijevara u kojima je zaradio oko 11 milijuna dolara. Međutim, podaci pronađeni na njegovu računalu istražiteljima su pomogli u otkrivanju Gonzaleza. Gonzalez je sa svojim pomagačima na prazne kartice programirao podatke s magnetskih traka te su uz pomoć ukradenih PIN-ova podizali novac s bankomata. Tijekom tri godine pričinio je štetu od čak 200 milijuna dolara.
Omogućio uhićenje 28 hakera
Iako njegove najveće računalne prijevare datiraju od 2005., prve ozbiljne hakerske napade Gonzalez je počinio dvije godine ranije, s 22 godine. Sasvim slučajno otkrio ga je jedan policajac iz New Yorka dok je istraživao serijskog kradljivca automobila na Manhattanu. Vidio ga je kako u predvorju banke prvo vadi jednu debitnu karticu i podiže više stotina dolara, a potom vadi i drugu, treću i četvrtu te podiže novac. Kada ga je detektiv pitao kako se zove, mirno mu je odgovorio: “Albert Gonzalez.” Uhićen je, a u slučaj su se uključile i tajne službe. Kada su vlasti otkrile da Gonzalez ima glavnu ulogu u prijevari s bankomatima, angažirale su ga kao tajnog doušnika. Svoje dotadašnje suradnike Gonzalez je namamio u navodno sigurnu mrežu koju je zapravo nadzirala tajna služba u New Jerseyu. U toj akciji uhićeno je 28 hakera i kradljivaca kartica, a Gonzalez se nakon uspješno završene operacije preselio u Miami gdje je nastavio surađivati s tajnom službom, a ta suradnja donosila mu je 75.000 eura godišnje. Tajne službe toliko su cijenile njegov rad da su čak tražile da predaje na njihovim seminarima i konferencijama. No, to mu očito nije bilo dovoljno pa je paralelno sa suradnjom s vlastima u sprječavanju hakerskih napada Gonzalez nastavio svoju kriminalnu aktivnost. Tajna služba tek je u svibnju 2008. shvatila da je haker, kojeg su pokušavali raskrinkati više od godinu dana, zapravo njihov tajni doušnik. Ipak, to mu nije bio prvi susret s tajnim službama. Naime, kad mu je bilo 14 godina, uspio je ući u računalni sustav NASA-e, što je rezultiralo posjetom FBI agenta školi koju je pohađao.
Gonzalez je na kraju uhićen u hotelu u Miami Beachu, a s njim je u hotelskoj sobi bila jedna hrvatska državljanka. U sobi su pronađena dva prijenosna računala i 22.000 dolara. Istražiteljima je nakon uhićenja otkrio da je u dvorištu kuće svojih roditelja u bačvi zakopao 1,1 milijun dolara, a zaplijenjen mu je i stan u Miamiju te BMW. Gonzalez je bio darežljiv i prema svojim bližnjima pa je zaručnici poklonio skupocjeni Tiffany dijamantni prsten, dok je ocu darovao tri skupa Rolexa. Kazna od 20 godina zatvora, na koju je Gonzalez osuđen, najstroža je zatvorska kazna u SAD-u izrečena nekom hakeru.
>>Broj kartice na webu ne dajte onima kojima ne vjerujete
Kod nas mu se ne bi uspjelo ništa dokazati!