Kad je poslovni čovjek Tihomir Orešković postao novi hrvatski premijer, mnogi su bili vrlo skeptični. Govorilo se kako nema dovoljno iskustva u politici da bi vodio Vladu te da je upravljati državom nešto posve drugo od upravljanja velikom korporacijom. Međutim, nakon prvog boravka u Bruxellesu, gdje je sudjelovao na Europskom vijeću u društvu 27 šefova vlada, moglo bi se reći da se jako dobro snašao u novoj ulozi.
Srijeda, 17. veljače
Prva službena obveza bila je radna večera koju su priredili predsjednici Europskog vijeća Donald Tusk i Europske komisije Jean-Claude Juncker za hrvatskog i slovenskog premijera Miru Cerara i predsjednike Srbije i Makedonije Tomislava Nikolića i Gjorgja Ivanova. Glavna tema jest: migracijska kriza. Stanje u Siriji se pogoršava, a proljeće brzo dolazi. Europa je i dalje najpoželjnija destinacija za žrtve rata, ali i za veliki broj ekonomskih migranata. Cerar je zatražio sastanak jer je zabrinut zbog austrijske odluke da drastično smanji broj (najavljeno je 80) izbjeglica koje će dnevno primati u zemlju. Ta odluka, naravno, može izazvati lančanu reakciju sve do makedonsko-grčke granice. Čelnici europskih institucija svjesni su da situacija može eskalirati te traže da se zemlje na tzv. balkanskoj ruti usklade kako bi se spriječile nove napetosti. Premijer Orešković istaknuo je kako će Hrvatska i dalje usko surađivati s partnerima u regiji kako bi se osigurao uredan i human tranzit ljudi. Također je rekao da najavljeni angažman NATO-a može pridonijeti boljem nadzoru morskih putova između Turske i Grčke. Ključ rješenja je u Turskoj, naglasio je hrvatski premijer.
Četvrtak, 18. veljače
Drugi dan počinje službenim sastankom s Junckerom u zgradi Europske komisije. Vrlo je opuštena atmosfera, a nakon kurtoaznog predstavljanja Juncker brzo zapali cigaretu. Orešković prezentira prioritete Vlade s naglaskom na to da je cilj aktiviranje pasivne imovine u vlasništvu države kako bi se smanjio javni dug. Isto tako je u fokusu proračunski deficit te se upravo pronalaze sve mogućnosti da se smanji javna potrošnja. Juncker je iskusan političar i stručnjak za financijska pitanja, pa traži podrobnije informacije. Orešković tumači kako država ima vlasnički udjel u više od tisuću poduzeća te će krenuti u privatizaciju svega što nije od strateške važnosti. Nema sumnje da su se dobro razumjeli.
Slijedi prvi sastanak s Tuskom, bivšim poljskim premijerom koji trenutačno vodi Europsko vijeće. Slične su teme na dnevnom redu, ali primjećuje se da je Tusk zabrinut zbog migracijske krize koja dominira agendom uz pregovore s Velikom Britanijom koja inzistira na novom rješavanju nekih pitanja. Hrvatska će i dalje biti pouzdan partner u rješavanju zajedničkih izazova, poručuje hrvatski premijer.
Zatim se žuri na kratak susret s hrvatskim diplomatima i ostalim djelatnicima stalnog predstavništva pri EU. Riječ je o “maloj hrvatskoj vladi” jer gotovo svako ministarstvo ima svog predstavnika u Bruxellesu. Nakon ručka priprema se za bilateralne sastanke.
Vrlo je znakovito da je prvi bilateralni susret s britanskim premijerom Cameronom čija je zemlja u središtu pozornosti. Cameron je uložio golem politički kapital u pokušaju da se izmijene neka pravila u korist Londona. Britanci ne žele biti dio “sve uže unije” i inzistiraju na jačanju ovlasti nacionalnog parlamenta. Orešković je zatražio da se što prije omogući hrvatskim državljanima pristup na tržište rada, kao što vrijedi za druge članice. Cameron je spomenuo da mnogi Britanci putuju u Hrvatsku te da je naša zemlja postala top destinacija. Orešković je naglasio da postoji veliki potencijal za ulaganje te želi da hrvatske tvrtke povećaju izvoz na britansko tržište. Spomenuo je i da je hrvatski vitalni interes u tome da se BiH približi Europi te da taj proces može pridonijeti stabilnosti u široj regiji. Očita je prednost da mu je engleski prvi jezik jer ovakvi susreti kratko traju i važno je brzo i na jasan način prenijeti poruke.
Zatim slijedi sastanak s Višegradskom skupinom u prostorijama češke delegacije. Glas ove skupine itekako se čuje u Europi, a poznato je da su jedinstveni oko problema migranata. Najnoviji prijedlog jest da se pošalju policijske snage na makedonsko-grčku granicu.
Radni dio Europskog vijeća počinje kasno popodne, a Hrvatski premijer prema rasporedu sjedi pokraj irskog kolege Ende Kennyja. Prije samog početka Orešković se upoznaje s talijanskim kolegom Matteom Renzijem i grčkim premijerom Aleksisom Tsiprasom. Njemačka kancelarka Merkel također ga pozdravlja i spominje kako se veseli skorom susretu u Berlinu početkom ožujka. Velika se dvorana brzo prazni od suradnika i novinara i šefovi vlada ostaju sami za velikim stolom. Nakon kratke stanke summit se nastavlja u drugim prostorijama na vrhu zgrade, gdje je priređena radna večera. Tijekom neformalnog druženja obavljaju se dodatni razgovori, a običaj je da su svi na “ti”, tako da je važno brzo zapamtiti imena. U neformalnom dijelu uglavnom se koristi engleski jezik. Orešković komunicira vrlo spontano i direktno i ne bi se moglo reći da mu je nedostatak to što nije karijerni političar. Zapravo, suvereno ulazi u rasprave sa svojim kolegama. Čuo se više puta s ministrom unutarnjih poslova Vlahom Orepićem kako bi dobio najnovije pouzdane informacije o stanju s migrantima.
Petak, 19. veljače
Večera je trajala dugo iza ponoći i završila oko tri ujutro. Cameron nastavlja s bilateralnim sastancima i napušta zgradu u 5.30. Još nema dogovora tako da se sve nastavlja s novim sastancima i konzultacijama. Tako Europa funkcionira. Svaka zemlja ima svoj interes, a opet postoji duboka svijest o tome da svi gube ako se ne postigne dogovor. Zaključci se donose jednoglasno. Prvo je dogovoren radni ručak, pa je otkazan, tako da je sve prebačeno na radnu večeru koja počinje tek u 21 sat.
Premijer Orešković popodne se odvojeno sastaje s Cerarom i Orbanom. Na sastanku s mađarskim premijerom otvorio je temu željezničkog prometa i ustanovio da je riječ o tehničkom pitanju, pa su odmah stvar riješili preko svojih nadležnih ministara. Na kraju je rečeno da je Mađarska zbog zajedničke prošlosti prirodni partner Hrvatskoj, pa su dvojica premijera odlučila imenovati posebne izaslanike za gospodarsku suradnju.
Prije početka padaju zadnji dogovori, pa Orešković sudjeluje u neformalnom razgovoru s Merkel, Nizozemcem Rutteom, Austrijancem Faymannom, Cerarom i Tsiprasom. Tema je migrantska kriza.
Dogovor je postignut prije nego što se očekivalo tako da se već oko 22 sata na Twitteru pojavila vijest da je Velika Britanija dobila ono što je tražila. Cameron među prvima napušta dvoranu kako bi dao prve izjave medijima. Zbog migracijske krize dogovoren je izvanredni summit za 15 dana, koji će uključiti i Tursku. Europski čelnici na kraju su se uspjeli dogovoriti, ali čekaju ih veliki problemi. Migrantska kriza nadilazi EU, pa je potrebno uvažiti druge zemlje. Orešković se brzo priprema za susret s hrvatskim medijima. Ranije je već dao intervjue za CNN i BBC. Ovaj mu je summit “vatreno krštenje” u svijetu geopolitike, a čini se da je novi premijer dobro svladao gradivo.
>>Ovo je snaga utjecaja koju ima Tihomir Orešković, smatra Politico
Zaista možemo biti sretni što imamo takvog premijera, ne samo sposobnog nego i tolerantnog i pristojnog. Isto tako i predsjednica nam je super u svakom pogledu.