Dragan Bagić, docent na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta i savjetnik za istraživanja javnog mnijenja Ipsos Pulsa, objasnio je zašto ankete za EU izbore nisu bile precizne, da li se manipulira istraživanjima, zašto HDZ kritizira ankete...
Zašto su ankete promašile rezultat europskih izbora, predviđale su pobjedu SDP-ove koalicije, no pobijedio je HDZ s partnerima?
Ključni problem s interpretacijama i prezentacijama anketa je u upotrebi riječi “predviđanja”. Ankete u biti ne predviđaju budućnost, nego mjere stanje u trenutku kada se provode. EU izbori izvrstan su primjer koji pokazuje koliko je pogrešno anketna istraživanja tretirati kao predviđanja, pogotovo ako su provedena nekoliko tjedana prije izbora. Istraživanje Nove TV, koje je provedeno u tjednu nakon izbora, daje jako dobro objašnjenje što se dogodilo. Pokazalo se da je tri tjedna prije tih izbora 40 posto građana čvrsto namjeravalo izaći na EU izbore, a još neki su razmatrali tu mogućnost. Međutim, do dana izbora polovica od tih 40 posto od toga je odustala, a velika većina baš u zadnjim danima prije izbora. Druga stvar koju je to istraživanje Nove TV pokazalo jest da od izlaska na izbore nisu jednako odustajali svi birači. Udio simpatizera lijeve koalicije i Hrvatskih laburista bio je veći među onih 20 posto što su odustali od izbora u tjednu kada su oni održani. Pogotovo znatan broj simpatizera Hrvatskih laburista nije izašao na te izbore.
Dakle, problem je u 20 posto politički najangažiranijih birača koji su izašli na izbore?
Samorazumljivo je da su preferencije 20 posto najmotiviranijih, od kojih su većina članovi političkih stranaka, različite od onih idućih 20 ili 40 posto koji povremeno izlaze na izbore i nisu u toj mjeri politički angažirani. Pogrešno je pretpostaviti da su stavovi stranačkih baza jednaki stavovima i motivaciji 60 posto biračkog tijela koji izlazi na parlamentarne izbore. Matematika članstva jako je indikativna. HDZ navodi da ima oko 200.000 članova, a dobili su zajedno s koalicijskim partnerima oko 245.000 glasova, dakle to je nešto više glasova od broja članova HDZ-a. Kad se uspoređuje rezultat tih izbora s rejtinzima stranaka koji se redovito objavljuju, a odnose se na preferencije za Hrvatski sabor, pogrešno se interpretira da te ankete podcjenjuju broj glasova HDZ-a i partnera. Naime, ako uzmete rejting HDZ-a i njegovih partnera, koji ukupno prema zadnjim objavljenim istraživanjima kumulativno iznosi oko 26 posto, na izlaznost od 60 posto to je znatno veći broj glasova od onih 245.000 što su osvojili na izborima za Europski parlament. Zadnje objavljeno istraživanje Ipsos Pulsa procjenjuje da HDZ-ovu koaliciju sada podržava 590.000 birača.
U HDZ-u isto tako kažu da su ovi izbori zapravo prava anketa jer je riječ o 700.000 birača koji su izašli na birališta i pokazali svoju volju, a ankete se provode na tisuću ispitanika? To govore u kontekstu zamjeranja da ovi rezultati nisu odraz pravog stanja jer je bila niska izlaznost i izašli su, dakle, najmotiviraniji birači.
To je tipična pogrešna usporedba. Ovi rezultati su realno stanje za EU izbore. Kada bi izlaznost na parlamentarnim izborima bila 20 posto, onda bi ovi rezultati bili i te kako indikativni. Međutim, to je vrlo malo vjerojatno, jer na parlamentarne izbore izađe i više od 60 posto birača. Ovih 20 posto nije nužno reprezentativno za populaciju od oko 60 posto birača koji izlaze na parlamentarne izbore. To je tipična pogreška i inače u metodologiji, koja prenaglašava važnost veličine uzorka. Vrlo često se misli da su istraživanja na 5000 ispitanika jako precizna. Jako veliki uzorak u anketnim istraživanjima znak je da nešto nije u redu. Jer je jako skupo doći do velikog, a reprezentativnog uzorka.
Što očekujete nakon EU izbora, hoće li rejting HDZ-a i dalje biti od 17 do 20 posto ili će rasti?
Najčešće greške kod ankete su u interpretaciji podataka, odnosno zanemarivanju pogreške uzorka. Uobičajeno istraživanje ima minimalnu pogrešku oko 3 posto. Dakle, prosječan rejting HDZ-a je oko 19-20 posto, kad uzmete tu pogrešku, možemo tvrditi da je taj rejting između 17 i 23 posto. HDZ sada ima dva koalicijska partnera, od kojih svaki ima 3-4 posto podrške, ako bismo to mehanički zbrojili i ako bi to išlo u koalicijski rezultat, dobili bismo rezultat između 23 i 30 posto. To je, dakle, potencijalni rejting HDZ-ove koalicije u ovom trenutku.
HDZ sada kaže: naš je rejting 33 posto, to su pokazali izbori, nema više 17-20 posto.
Prvo nije “naš”, nego koalicijski. Onda se treba uspoređivati 33 sa 26 posto, koliko iznosi zbroj rejtinga svih triju stranaka iz koalicije. Tada govorimo o razlici od 7 postotnih poena, a ne 16. Nekorektno se uspoređuje rejting samog HDZ-a od 17-20 s rezultatom koalicije od 33 posto.
Po anketama se, zaista, činilo nelogično da pada rejting Vladi, a istovremeno HDZ ne raste ili mu pak rejting tone. Makar u okviru statističke pogreške. A Karamarko je najnegativniji političar.
Zašto bi to bilo nelogično? Teoretski je moguće da je nepopularna i vlast i glavna oporbena stranka. To se događalo u nekim situacijama u različitim zemljama.
Pa nije čest slučaj da uz lošu Vladu oporba bude u još većem minusu.
Nijedna hrvatska Vlada u zadnjih 15 godina nije bila popularna. Ni prva Sanaderova vlada nije imala veću podršku od one koju ima sadašnja vlada, pa je ipak HDZ uspio osvojiti izbore 2007. godine.
Ali ne pamti se baš da je šef najveće oporbene stranke bio najnepopularniji političar.
To možda ne pamtimo, ali bilo je perioda kada pokojni Račan nije stajao osobito dobro, pogotovu u usporedbi sa Sanaderom, a prije toga u usporedbi s predsjednikom Tuđmanom. Možda nismo doslovno imali ovu situaciju, ali ne znači da je ona teorijski nemoguća. Pozicija šefa oporbe ne garantira automatski popularnost, kao ni pozicija predsjednika Vlade.
Je li moguće manipulirati anketama?
Teoretski je moguće, pa ne morate anketu uopće provoditi, nego izmislite rezultate i objavite ih. Ali to se ne događa, barem to ne čine profesionalne agencije koje žive od istraživanja. Najveće agencije u RH ne žive od političkih istraživanja, takva istraživanja u izbornim godinama maksimalno dosežu 20 posto njihovih budžeta. Ostalo, dakle 80 do 90 posto istraživanja, odnosi se na istraživanja tržišta. Nema nikoga tko bi bio spreman ugroziti 80 do 90 posto prihoda zbog ovih 10 do 20. Baš suprotno, agencije se trude koristiti predizborna istraživanja da bi dokazale svoju relevantnost jer su to među rijetkim istraživanjima u kojima imate verifikaciju nakon provedene ankete jer imate izbore.
Povremeno ima pogrešaka i propusta, jer ima agencija koje nemaju iskustva u predizbornim istraživanjima pa im neke finese izmiču i događaju se odstupanja. Ali to nisu namjerni pokušaji manipulacije. Može se sumnjati u manipulacije kad istraživanja objavljuju tvrtke koje se inače ne bave istraživanjem javnog mnijenja, pojave se uoči izbora, objave istraživanja i nestanu.
Čak su se pojavile teorije da se neke ankete rade samo na području Rijeke koja je sklona ljevici.
Ma to je čisti spin. Ako je istraživanje nacionalno reprezentativno, to znači da su sve županije i regije zastupljene u približno onom postotku u kojem su zastupljene u populaciji. Svi tipovi naselja, dobne strukture su proporcionalno obuhvaćene... Političke elite su ponekad dvolične kada je riječ o anketama, s jedne strane ih koriste i temeljem njih donose odluke, a s druge strane, kada im rezultati ne odgovaraju, onda tvrde da su nerelevantne, metodološki neispravne ili čak lažirane. Neki su i u tome vještiji pa su suptilniji u tim ocjenama, a neki su neiskusniji pa su grublji u optužbama.
Dakle, taj isti HDZ koji tvrdi da su ankete lažirane paralelno uredno naručuje ankete?
To vrijedi za sve. Ta kritika anketa nije specifičnost HDZ-a, i ostale su stranke promovirale takve stavove kada im rezultati nisu išli u prilog.
Plaćaju li političke stranke redovna mjesečna istraživanja javnog mnijenja?
Različite agencije imaju različite politike. Koliko je meni poznato, za dva istraživanja koja se provode svaki mjesec – Crobarometar i Crodemoskop – postoji mogućnost pretplate. I stranke i bilo tko drugi može se pretplatiti i dobiti detaljni izvještaj. No, siguran sam da to ne bi imalo nikakva utjecaja na rezultate. Pa tko bi riskirao ugled za par tisuća kuna!?
HDZ navodno nije pretplaćen pa i u tome vide razlog zašto loše stoje u anketama?
To je njihova odluka. Vjerujem da imaju mogućnost pretplatiti se.
Koliko su točna predviđanja anketa za lokalne izbore, u Zagrebu se predviđa pobjeda Milanu Bandiću?
Kako sada stvari stoje, Milan Bandić jest u vodstvu, no kampanja tek počinje pa ćemo vidjeti može li ona donijeti značajne promjene.
>>Kako razmišljaju Hrvati? SDP-u sve manja potpora, HDZ-u raste
