Najčešće povezan s polarnim područjima, permafrost je tlo i stjenoviti materijal koji ostaje zaleđen neprekidno najmanje dvije godine. Obično se nalazi ispod "aktivnog sloja" koji se topi i smrzava ovisno o godišnjem dobu. Manje je poznato da se permafrost može naći i na strmim planinskim zidovima. U europskim Alpama se svake godine sve više otapa – i prijeti samim planinama u kojima se nalazi. Permafrost u Alpama ima tendenciju da se nađe iznad 2500 m gdje ulazi duboko u pukotine u čvrstoj stijeni, pomažući ih da se zalijepe. Bez toga, obronci planina mogu postati nestabilni, piše BBC.
A otapanje se događa u dva različita vremenska razdoblja, objašnjava Florence Magnin, član laboratorija Edytem i jedan od najistaknutijih istraživača koji proučavaju kako klimatske promjene utječu na alpski permafrost. Kratkotrajno otopljenje događa se svakog ljeta, ali toplinski valovi, koji su od 2015. sve češći u ovom dijelu francuskih Alpa, uzimaju danak. "Ako je ljeto toplije, aktivni sloj, što znači sloj iznad permafrosta koji se ljeti uvijek otapa, svake godine postaje dublji", kaže ona. "To znači da se dio sloja sada otapa po prvi put u povijesti, što može izazvati destabilizaciju stijene."
Druga vremenska skala može se vidjeti kroz dugoročne podatke prikupljene iz mreže senzora ugrađene u stijenu – pokazuje da se svakih 10 godina prosječna temperatura duboko u stijeni povećala za 1C, zbog postupnog produbljivanja ljetno otapanje. "Ovo ravnomjerno i sporo zagrijavanje također može izazvati odrone", kaže Magnin.
Masivni odron kamenja 2011. otkrio je vjerojatnog krivca – ostatke leda koji vrebaju ispod pukotine. To je samo potvrdilo ono što je znanstvenicima već bilo jasno, da je glavni uzrok neuobičajeno velikih odrona kamenja degradacija drevnog permafrosta koji ispunjava pukotine duboko unutar zidova. "Ova vrsta permafrosta obično nije dostupna, ali odroni kamenja su nam dali priliku datirati led. Bio je star između 800 i 4500 godina", kaže Ludovic Ravanel iz laboratorija Edytem. Ipak, unatoč svojoj starosti, čini se da se topi.
Kao geomorfolog i iskusni planinski vodič iz dugog niza planinara, Ravanel je postao motiviran da se usredotoči na permafrost nakon što je zloglasni europski toplinski val 2003. godine izazvao brojne odrone kamenja. Dvije godine kasnije, on i njegovi kolege postavili su mrežu za praćenje u masivu Mont Blanca pomoću ljudskih promatrača i kamera, što im je omogućilo prikupljanje podataka s više od 1500 većih odrona do sada. U posljednjih nekoliko godina broj značajnijih događaja u velikom je porastu u mnogim dijelovima Alpa, kaže Ravanel.
A postoji bojazan da će u nadolazećim desetljećima još veći odroni stijena drastično promijeniti krajolik planina u regiji. S njim raste i opasnost za izletnike i planinare. 2017. godine veliki odroni kamenja s mjesta Pizo Cengalo, na granici Italije i Švicarske, pokrenuli su lavinu kamenja i zemlje koja je putovala niz dolinu, usmrtivši osam ljudi. Opasni događaji nastavili su pustošiti tijekom prošlog ljeta. A ruta koja je bila najozbiljnije pogođena bila je najpopularnija – najlakša staza do samog vrha Mont Blanca.
Procjenjuje se da ova linija uspona svake godine privuče oko 20.000 ljudi, ali na putu prema gore svi oni moraju prijeći zloglasni "kuloar smrti". Izuzetno sklon padanju kamenja, ovaj dio takozvane Goûterove rute uz planinu bio je poprište više od stotinu smrtonosnih incidenata od početka 1990-ih. Donedavno, penjači bi morali biti pomalo nesretni da prijeđu 20 m široki kuloar u točnom trenutku odrona stijene, ali zadnjih nekoliko ljeta kamenje koje leti gotovo je stalna pojava, kažu penjački vodiči. U srpnju 2022. brojne kamene lavine prisilile su planinske vodiče iz Chamonixa da prestanu voditi klijente na ovu rutu, čime je planina zapravo zatvorena za manje iskusne planinare.
Za odgovor na pitanja o tome što će se dogoditi u budućnosti na visokorizičnim mjestima kao što je Goûter couloir, važan je prirodni laboratorij u Aiguille du Midi. Prvi temperaturni senzori postavljeni su u Aiguille du Midi 2005. Sada, više od desetljeća podataka s brojnih tipova senzora daje jasniji pogled na to kako na ovaj duboki permafrost utječu rastuće temperature kako se klima zagrijava.
Nesvjesni ovih prijetnji, mnogi planinari koji nisu upoznati s lokalnim kontekstom ipak su se odlučili penjati u opasnim uvjetima.
Ali problem je mnogo širi. U francuskim Alpama, kaže Ravanel, postoji 947 elemenata infrastrukture smještenih u područjima permafrosta, od planinskih koliba do žičara na skijalištima. Neke od njih već je zahvatilo otapanje. Vjeruje da će osiguranje sigurnosti Alpa i brojnih ljudi koji ih posjećuju biti samo sve veći izazov. "Prije deset godina nisam bio potpuno svjestan velikih promjena koje ćemo vidjeti", kaže Ravanel. "Sada vjerojatno ne mogu zamisliti brzinu procesa s kojima bismo se mogli suočiti u sljedećem desetljeću."
VIDEO Helikopterom Black Hawk prvi put prevezen transplantacijski organ
Klimu ako polako ne uzmemo za ozbiljno bit ce velike vrke. Al problem nemre jadan narod rijesit dok milionere to ne zanima. Jer bas oni najvise jesu krivi za to. Procitao sam izvijescaj o tome tko koliko izbacuje co2 u atmosferu.Zato se i sekiram ,jer su uporni svojim zivotom ,vise od male Grete.