Kakvo vrijeme, klimu i vodu ostavljamo budućim naraštajima - ta pitanja bit će glavna tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana koji će se u četvrtak 23. ožujka održati u Splitu u organizaciji Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. Klimatske promjene u Hrvatskoj mogle bi imati razoran učinak, pojasnila je za Slobodnu Dalmaciju glavna ravnateljica DHMZ-a, dr. Branka Ivančan Picek.
"Ovdje bi klimatske promjene mogle imati razoran učinak zbog dvostruko bržeg rasta temperature u odnosu na globalni prosjek. Izloženi smo i poplavama, požarima, sušama, toplinskim valovima te porastu razine mora. Koliko će pojedini dio Hrvatske biti pogođen, ovisi o uspješnosti prilagodbe", kazala je Ivančan Picek za Slobodnu Dalmaciju.
Svi primjećuju da su ljeta toplija i dulja, a zime kraće i blaže. "Od druge polovice 20. stoljeća na području Hrvatske postoji kontinuirano zatopljenje. Broj vrućih dana s maksimalnom dnevnom temperaturom višom od 30 Celzijevih stupnjeva raste za jedan dan svake dvije godine u kontinentalnoj Hrvatskoj, a na Jadranu i brže. Raste i broj toplinskih valova koji utječu na zdravlje. Ljeti je manje oborina, ali se povećao njihov intenzitet. Smanjio se broj dana s mrazom i snijegom, a svjedoci smo i postupnog porasta razine mora", kazala je ravnateljica DHMZ-a. DHMZ je nedavno nabavio i najmodernije radare kojima će imati bolju mogućnost praćenja opasnih meteoroloških pojava nad kopnom i morem, poput meteoroloških cunamija.
Ravnateljica DHMZ-a komentirala i rast razine more.
"Razina Jadrana u posljednjem desetljeću narasla je za 10 centimetara. Ako ništa ne učinimo do kraja stoljeća, Jadran ima potencijal rasta još pola metra, što će ugroziti mnoga naša priobalna mjesta. Narušit će sigurnost i kvalitetu života ljudi te nepovratno uništiti dio svjetske kulturne baštine, poput povijesnih jezgri Zadra, Splita i Trogira. Podizanje mora izravna je prijetnja i poljoprivrednim područjima poput delte Neretve. Zaslanjivanje tla dovodi do izmjene flore i faune, što onemogućava razvoj održive poljoprivrede na tom području", kazala je Ivančan Picek.
VIDEO Stiže nam pravo proljeće: Temperature će ići i preko 20 stupnjeva
Ovi Klaus Schawab klaunovi zaboravili su da nam od 80-tih govore da će more potopit obalu i da je nafte ostalo za 20 godina. Niti se more diglo, niti je nafte nestalao. Jedino što je nestalo je mozak ljudi kojji piju ovakve bljezgarije.