Dražen Rajković:

Antikorupcijska kampanja je propala

25.11.2011., Zagreb - U knjiznici Bogdan Ogrizovic odrzala se promocija knjige Drazena Rajkovica
Marko Lukunic/PIXSELL
29.12.2015.
u 23:00

Novinar Dražen Rajković, autor knjige „Kako je Sanader ukrao Hrvatsku", analizira moguće posljedice poništenja dviju sudskih presuda bivšem premijeru

Dražen Rajković, novinar i publicist, autor je knjige "Kako je Sanader ukrao Hrvatsku", čije je drugo izdanje izašlo u ediciji Večernjeg lista (može se nabaviti na internetskom superšopu Mondo.hr). Rajković se kirurškom preciznošću bavi slučajem Sanader, genezom pljačke Hrvatske, međutim presude Sanaderu rušile su se kao kule od karata jer su loše utemeljene. „Javnost se osjeća izigrano zbog izostanka elementarne pravednosti, što potkopava stabilnost društva opterećenog ogromnim i frustrirajućim nepravdama", kaže Rajković.

Znači li to da je Sanader rehabilitiran?

Svima kojima je stalo do budućnosti ove zemlje trebaju vjerovati kako njegov, vjerujemo samo privremeni, izlazak na slobodu nikako ne znači pomilovanje ili odustajanje od progona, nego samo vraćanje stvari na početak u dva, s tužiteljske i sudske strane, poprilično aljkavo vođena procesa.

Ispada da je USKOK bez dovoljno dokaza prozvao Sanadera zločincem?

Unatoč trenutačnom neuspjehu organa gonjenja, postoji nemali broj dokaza.

Koji, na primjer?

Istraga je nepobitno utvrdila kako je utvrđena imovina obitelji Sanader (o neutvrđenoj može se samo spekulirati) u golemom nesrazmjeru s dugogodišnjim zaradama. Najkraće, ovlašteni sudski vještak izračunao je kako je cijela šira obitelj Sanader, u koju su osim Ive, supruge i dvije kćeri, uključeni i punac te sestra, između 1992. i 2010. od plaća, dnevnica, honorara i mirovina ukupno prihodovala samo 5,54 milijuna kuna. Sanaderovi su u istom razdoblju potrošili 10,75 milijuna kuna više nego što su zaradili. Kada se tome doda obiteljska imovina za koju se izvor financiranja nije mogao utvrditi, proizlazi da Sanader ne može opravdati imovinu ukupno vrijednu 23,72 milijuna kuna.

Jesu li razlozi fijaska suđenja Sanaderu možda politički?

Nedvojbeno je da su za propast prvih dvaju suđenja presudni politički razlozi. Uostalom, braniteljski je tim upravo za navod iz završnog govora i žalbe kako je Sanaderu "narušeno pravo na pravično suđenje zbog sprege politike, pravosuđa i medija" uspio pridobiti potporu Vrhovnog suda. Naravno, to nipošto ne znači da je Sanader nevin i isključivo žrtva zavjere njegove nasljednice Jadranke Kosor, donedavnog glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića te zlonamjernih medija. Međutim, može se govoriti o tome kako je splet okolnosti i političkih motiva bitno oslabio pravosudnu stranu toga hrvatskog „slučaja nad slučajevima".

Sanader ipak ne bi doživio progon da nije zaratio s Jadrankom Kosor?

Sanaderov progon velikih razmjera nikada se ne bi dogodio da nije pokušao izvršiti stranački puč protiv Jadranke Kosor 3. siječnja 2010., pa se ona posve opravdano osjetila ugroženom. Ujedno, to joj je poslužilo kao izvrstan argument za otvaranje poglavlja 23 o pravosuđu u pretpristupnim pregovorima s EU. Samo osam dana poslije u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio je Ivo Josipović, kandidat SDP-a i lijeve koalicije. U tom je trenutku Mladen Bajić, koji šest godina nije istraživao i gonio korupciju na visokoj političkoj razini jer je vjerno služio Sanaderu, našao novog „mentora", kojeg je mogao na najbolji način početi „služiti" odlučnim bavljenjem posljedicama svoga dotadašnjeg nerada. Bajiću bi bilo bolje da se koncentrirao na solidniju pripremu pravnih argumenata. Ali ne, on je umjesto vrhunskog pravnika i tužitelja svjesno odlučio biti obični politički poslušnik kako bi osigurao još jedan mandat na čelu Državnog odvjetništva.

Nisu li zainteresirani lobiji zapravo utjecajem na Ustavni sud spasili Sanadera od daljnjeg boravka u zatvoru?

Razvodnjavanju Sanaderova progona pridonio je i velik broj umiješanih osoba, kojima je očito bio interes da njihova uloga u ukupnim zbivanjima ostane nerazjašnjena. Iako puno toga pokazuje da bi baš Sanader mogao biti tvorac hobotnice, nije pošteno što se prva velika protukorupcijska kampanja svela na obračun samo s jednim čovjekom. Ako ne računamo Polančecovih 300 dana bez slobode i Čobankovićevo guljenje krumpira. Da bi poredak koji je uspostavio Sanader funkcionirao, bilo je potrebno više stotina izvršitelja na nekoliko razina, od njegovih najbližih suradnika, državnih dužnosnika do direktora javnih poduzeća, ali je žalosno što će jako mali broj njih doista odgovarati.

Kako procjenjujete rješavanje slučajeva Hypo banka i INA-MOL?

Zbog presude Ustavnog suda bit će gotovo nemoguće sankcionirati slučaj Hypo banke zbog novog rigidnog tumačenja nezastarijevanja kaznenih djela ratnog profiterstva. U slučaju INA-MOL situacija je još složenija, jer se po uputi ustavnih sudaca mora inzistirati na dokazivanju korupcijskog sporazuma između Sanadera i Zsolta Hernadija, prvog čovjeka MOL-a, umjesto, kao dosad, na posredno dokazivanje štetnosti sklopljenih ugovora. Stvar se bitno usložnjava spajanjem suđenja Sanaderu i Hernadiju.

Znači li Sanaderovo puštanje na slobodu i kraj antikorupcijske kampanje?

Posve je očito kako je propala antikorupcijska kampanja koju je vodio Mladen Bajić, na poticaj Ive Josipovića i uz podršku Jadranke Kosor. Hrvatska je, kad je riječ o bitki protiv kriminala povezanog s političkim kapitalcima, na prekretnici: ili će izgubiti volju i odustati, ili će se nacija na neki drugi način, pod nečijim nadahnutijim vodstvom, nanovo mobilizirati i pronaći snage za izgradnju alternativne protukorupcijske politike.

>> Spojeni predmeti protiv Sanadera i Hernadija u slučaju INA-MOL 

>> Ivo Sanader prvi put na Županijski sud došao sa slobode. Nije želio iznositi obranu

Komentara 4

BA
barbaizamerike
23:07 29.12.2015.

vrijeme je za Lustraciju da se zna ko je ko

BA
barbaizamerike
23:05 29.12.2015.

jeli se netko upitao propastom komunizma ko je iso u ustavni sud jeli tamo jos ima ostatak a UDBE I KOSa?

BA
barbaizamerike
23:06 29.12.2015.

ustavni sud treba reforme

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije