Rast tržišta proizvoda s predznakom lokalnog, etičkog ili na neki drugi način društveno odgovornog jasan je indikator da, iako je cijena odlučujući faktor pri kupnji, presudnu ulogu igraju i šire društvene vrijednosti koje taj brend predstavlja.
Kao kupci, skloniji smo dobrima koja predstavljaju pozitivne pomake u svijetu poput inkluzivnosti, povoljnog utjecaja na društvo ili okoliš. Na globalnoj razini tako svjedočimo rastu investicija koje uzimaju u obzir društvene posljedice ulaganja što uključuje odgovornost prema proizvodima, kompanijama i potrošačima kroz cijelu mrežu praksi s ciljem poboljšanja uvjeta života.
Hrvatsko tržište još je u povojima kad se radi o društveno korisnom ulaganju, a upravo taj element mogao bi biti komparativna prednost pri pozicioniranju proizvoda ili usluga. Premisa je jednostavna, uz financijsku dobit koju donosi ovakva vrsta ulaganja, dodatan atribut je i spoznaja da činimo nešto dobro za društvo u cjelini.
Društveno odgovorne investicije podrazumijevaju donošenje odluka o ulaganjima gdje financijski faktor nije isključiva motivacija, već zadovoljava i neke druge svrhe poput ekoloških ili društvenih. Pri donošenju strategija o kratkoročnim i dugoročnim investicijama, kompanije ili fondovi evaluiraju vrijednosti ulaganja izvan isključivo monetarnih razloga, zato i ulažu u projekte u čije proizvode ili usluge, način poslovanja ili viziju vjeruju. Dio je to većeg trenda transparentnosti i očekivanja potrošača koji sankcioniraju kompanije koje posluju neetički primjerice onih koje izrabljuju radnike, zagađuju okoliš, proizvode štetne supstance ili diskriminiraju po bilo kojoj osnovi.
Prema Forbesovima zaključcima iz izvještaja Morningstar and Hale’s 2017 Sustainable Funds U.S. Landscape Report, sredstva pod upravljanjem u portfeljima koji koriste održivo investiranje porasla su globalno na otprilike 23 bilijuna u posljednjem desetljeću. Europska unija sa svojim inicijativama snažno podržava te vrste investicije i pruža alate i poticaje za implementaciju održivog i društveno odgovornog načina poslovanja. Na vrlo zasićenom tržištu, cijena je (u većini slučajeva) najbitnija, ali s rastom svijesti o problemima poput zagađenja ili prava ugroženih zajednica, i kao potrošači znamo da ne kupujemo samo finalni proizvod nego njegovu priču.
Kod investicija, tu se ne može samo raditi o dobrom marketingu i “zelenom” pakiranju istog proizvoda, nego svijesti da svojim doprinosom možemo utjecati na korake u pozitivnom smjeru. Uspjeh na svjetskom nivou ovakvih inicijativa jasno ukazuje na prisutnost zakonskih regulativa, važnost društvene odgovornosti pri donošenju odluka, ali i svijest o dosadašnjim negativnim posljedicama investicija što je najviše vidljivo upravo u zaštiti okoliša.
Tradicionalno odvojeni koncepti vrijednosti za opće dobro i investicija kroz suvremene financijske modele dokazuju da ovi pristupi nisu međusobno isključivi, već dapače, komplementarni.