Vlada je ponovno uvela poreze i ponovno je posegnula u džep građana i gospodarstvenika kako bi namaknula novac potreban za državni aparat. Iako su u srijedu potpredsjednici Vlade Vesna Pusić i Branko Grčić rekli da do kraja mandata neće biti novih poreza, danas je Vlada prihvatila program fiskalne politike do 2017. kojim se 2015. uvodi porez na kamate od štednje, a 2016. porez na nekretnine. Inače, od početka godine bilo je 10 poreznih promjena koje će samo u ovoj godini opteretiti građane i gospodarstvo za dodatnih 4,7 milijardi kuna. Porez na štednju iznosit će 12 posto, a ministar financija Slavko Linić tvrdi da će zaštititi male štediše.
2016. udar na III. stup
– Građani koji imaju male štedne uloge neće biti opterećeni time, to je pitanje oporezivanja bogatih – obećao je Linić, ali će tek najesen znati točan iznos štednje koju porez neće zahvatiti. Ne očekuje prosvjede banaka jer, kako kaže, porez na štednju imaju i neke druge zemlje članice EU pa to nije hrvatski specifikum.
Kako god bilo, Vlada računa na 300 milijuna kuna od poreza na štednju godišnje. Oporezivanje štednje banke shvaćaju kao udarac i strahuju od odljeva depozita.
Vladi nema pomoći, osim ako ne dođe izvana. Treba nam MMF jer se rashodi moraju smanjiti
– Možemo očekivati da će uvođenje ovog poreznog oblika negativno djelovati na rast domaćih depozita, što vjerojatno znači i smanjeni kreditni potencijal domaćih banaka. S obzirom na najave uvođenja poreza na nekretnine, može se očekivati da bi građani dio svoje štednje mogli preusmjeriti u rizičnija, špekulativna ulaganja, čak i na stranim tržištima kapitala, ali i imobilizirati dio štednje povlačenjem izvan sustava – kažu u Splitskoj banci pa objašnjavaju da to znači i zaustavljanje pada kamata na kredite. I dok Vlada s jedne strane udara na građane, s druge udara na privatni sektor, od kojeg će izvući 500 milijuna kuna. Toliko će se u proračun sliti od poreza na dobit. Olakšica za reinvestiranu dobit vrijedit će ubuduće samo za investicije, a ne i za obrtna sredstva. Na te odluke poslodavci samo kažu – nastavlja se dokazano neuspješna Vladina politika.
– Očekivali bismo da nakon dvije i pol godine Vlada konačno napravi zaokret i, umjesto povećanja prihodne, konačno ozbiljno prione smanjivanju rashodne strane proračuna. Za ozbiljnije pomake u tom segmentu nužna je provedba reformi – to je sad već jasno svima, osim očito, donositeljima odluka. Čini se da Vlada nema jasnu viziju za rješavanje teške situacije u kojoj se zemlja nalazi i to je ono što s pravom izaziva veliku zabrinutost – poruka je iz HUP-a. Malim slovima u Vladinu programu stoji i da će od 2016. biti ukinuti poticaji na dobrovoljnu mirovinsku štednju, što je još jedan udar financijskoj industriji, ali i građanima.
Kao što su i prije obećali pa prekršili, tako su u Vladi i danas ponovno obećali da će to zaista biti zadnji porezi u njihovu mandatu, i da neće dizati ni trošarine na gorivo ni ostale energente.
– Država nam je skupa i neefikasna i to je naša kronična bolest – zaključio je premijer Zoran Milanović, ali među skupom mjera na rashodnoj strani stoje tek kozmetičke promjene, koje neće dovesti do “pojeftinjenja ni povećanja efikasnosti države.” Na to upozorava i Branko Roglić, istaknuti poduzetnik pa poručuje da su porezi toliko veliki da guše poduzetništvo, gase tvrtke i utječu na otpuštanje ljudi.
Režite javnu upravu
– Mi ćemo nabiti toliko poreza da ćemo ugasiti gospodarstvo, umjesto da srežemo državu – Roglićev je komentar koji se boji da smo došli do točke s koje nema povratka. Razočarani su bankari, poduzetnici, a u HDZ-u u tome vide potvrdu nesposobnosti.
– Ovim potezima vladajući su odlučili uzeti i ono zadnje što su građani Hrvatske državi uspjeli skriti – komentira Domagoj Ivan Milošević (HDZ).
>>Josipović: I ja ću na svoju štednju platiti porez!
Nema sumnje više, sve što rade rade samo da bi u Hrvatskoj bilo gore.