Nakon neuspješnog pokušaja zaduženja na vanjskom tržištu, država će ovaj tjedan novac potražiti kod kuće. U financijskim krugovima očekuju da će se država zadužiti desetak milijardi kuna, koliko bi tehničkoj Vladi trebalo svježeg novca da zatvori sve financijske obveze do formiranja nove vlasti.
RBA analitičari: Novca ima
Ovaj mjesec na naplatu stiže petogodišnja obveznica teška 3,5 milijarde kuna, a ostatak bi trebao ići za tekuću potrošnju i pokrivanje nekih drugih aranžmana. Ministar financija Zdravko Marić kazao je tek da očekuje nižu cijenu u odnosu na početak godine, a tehnički dio posla trebao bi biti gotov do kraja ovog tjedna. Sredinom ožujka Ministarstvo financija zadužilo se kod kuće četiri milijarde kuna, interes investitora bio je dva i pol puta veći od planiranog iznosa izdanja pa je cijena zaduženja bila rekordno niska – 3,99 posto. RBA analitičari navode da je trenutačni višak likvidnosti oko osam milijardi kuna što pokazuje da novca ima dovoljno. Vjeruje se da će središnja banka vrlo brzo izaći i s trećom strukturnom repo aukcijom na kojoj će bankama ponuditi svježe kune na rok od četiri godine.
– Očekujem uspjeh izdanja u pogledu upisa i visine ukupne obveznice, a na vrhu liste prioriteta nam je cijena izdanja – kazao je Marić, koji vjeruje da će ugovoriti povoljnije uvjete od onih koji su bili u ožujku.
– Malo je vjerojatno da će Hrvatska ove godine izlaziti na inozemno tržište i stoga ne bi bilo loše da se Vlada zaduži kod kuće za maksimalan iznos. Likvidnost je dobra, pa takav plasman ne može dovesti do povećanja kamatnih stopa niti će biti istiskivanja privatnog sektora – prokomentirao je analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.
– Investitori traže stabilnu vladu i čvrste reformske obaveze, i stoga ne treba riskirati s inozemnim zaduženjima jer ne bi bilo dobro da se odustaje dva puta zaredom – kaže Šantić.
Uz domaću obveznicu, koja stiže na naplatu sredinom srpnja, Vlada treba zatvoriti i neke kreditne linije s bankama, no o tome je malo informacija. Obveza tehničkog ministra je i da u kolovozu reprogramira 1,25 milijardi eura posebno izdanje 18-mjesečnih trezorskih zapisa. Cijena kratkoročnog duga putem trezorskih zapisa spustila se ispod jedan posto, a kako je potražnja privatnog sektora i stanovništva za kreditima niska, banke na kraju, premda nevoljko, upisuju i jeftine trezorske zapise jer im je i to bolje nego da novac stoji na računu središnje banke. U usporedbi s cijenom novca u drugim državama članicama EU, hrvatski dug još uvijek nudi dobru zaradu, gleda li se pozicija investitora. Petina svih plasmana banaka usmjerena je prema državi i taj omjer smatra se gornjom dopuštenom granicom izloženosti prema državi.
Deficit pod kontrolom
Visok javni dug i proračunski deficit te nekonkurentni uvjeti poslovanja dosad su bili glavni razlog za sumnje prema Hrvatskoj, a odnedavno im se priključila i politička nestabilnost. Deficit je u međuvremenu stavljen pod kontrolu, a do kraja idućeg tjedna očekuju se nove ‘presude’ rejting agencija koje će, prvi put u osam godina, vagati između povoljnih ekonomskih i nepovoljnih političkih utjecaja. Proračun se i ove godine dobro puni, a iako premijer Tihomir Orešković nije uspio u naumu da znatnije aktivira mrtvi kapital, smanjena javna potrošnja dovela je i do pada javnog duga.
>> Barclays: Umjesto u hrvatske, ulažite u srbijanske i mađarske vrijednosnice
Vanka granica sve teže i skoro nikak nemremo više dobiti svježeg novca i kredita. Znaju nas prave hrvate previše dobro da posuđuju balkanskim prevarantima i obmanašima. Posuđivanje unutra je jasno domoljubna varka za balkansku raju jer prije ili kasnije biče još manje konzervi a kod kontejnera če biti još veča gužva dok če se domoljubno kopati i nadati da si svoj na svome.