Država je više puta krpala proračunske rupe mirovinskom štednjom, a dosad je iz obaveznih mirovinskih fondova u proračun prebačeno 7,4 milijarde kuna! Većinu novca – oko 4,8 milijardi kuna – donijele su 2014. i 2015. godine djelatne vojne osobe, policajci, pirotehničari i drugi zaposlenici čije će se mirovine isplaćivati prema posebnim propisima. Svi su oni po sili zakona vraćeni u prvi stup kad je državi zatrebalo novca pa je i njihova dotadašnja štednja iz 2. stupa prebačena u proračun.
Država potroši odmah
Drugu veliku kategoriju povratnika u prvi stup čine ljudi koji su 2002. godine imali između 40 i 50 godina, a dobrovoljno su izabrali štednju u drugom stupu. Kako nemaju pravo na 27 posto zaštitnog dodatka i mirovina bi im zbog toga bila manja, oni se također vraćaju u 1. stup u trenutku umirovljenja. Četiri mirovinska fonda dosad su za te skupine osiguranika proračunu proslijedila 2,58 milijardi kuna njihove mirovinske štednje. Zaštitni je dodatak ponovo aktualan jer je 198 radnika s beneficiranim stažem iz generacije rođene 1962. godine dobilo umanjenu mirovinu pa se iznova miješaju karte oko drugog stupa teškog 88 milijardi kuna.
– Moguće je da je da su te uplate jedan od razloga što se državi ne žuri da prenese isplatu 27-postotnog zaštitnog dodatka i na drugi stup. Novac koji Vlada dobiva u proračun smanjuje poticaj da brzo i na fer način riješi problem zaštitnog dodatka – komentira Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta. Mogućnost povratka u prvi stup predviđena je za približno 95 tisuća zaposlenih rođenih između 1951. i 1961. godine i njima će to pravo teći sve do 2027. godine. Rođeni nakon 1962. nemaju pravo ni na povratak ni na zaštitni dodatak, tako da ih čekaju nesigurna vremena ako Vlada i dalje bude kalkulirala.
Nestić kaže da vraćanje osiguranika u prvi stup i prebacivanje njihove štednje državi financijski koristi u kratkom roku jer za toliko smanjuje tekuće troškove. No novac koji povratnici donesu sa sobom potroši se istog mjeseca, a njihovo pravo na mirovinu traje desetljećima.
Održivost sustava
Inače, štednja iz drugog mirovinskog stupa nasljeđuje se u slučaju da osiguranik umre prije nego što ode u mirovinu. Četiri obavezna mirovinska fonda dosad su nasljednicima umrlih članova isplatila 278,8 milijuna kuna! U kolovozu ove godine neto mirovinska štednja iznosila je 87,97 milijardi kuna, od čega su 65 milijardi kuna uplaćeni doprinosi, a gotovo 23 milijarde ostvareni prinosi kroz ulaganja u dionice i obveznice. Za razliku od ostalih istočnoeuropskih zemalja koje su nacionalizirale mirovinsku štednju, hrvatska Vlada održivost mirovinskog sustava u budućnosti temelji upravo na postojanju obaveznog 2. stupa, iz kojega bi za desetak godina trebale krenuti prve značajnije isplate mirovina. Ako se ne nađe pravedno rješenje za zaštitni dodatak, buduće će mirovine biti niže i od sadašnjih.
šišajte nas šišajte jb vas onaj ko vas je izabrao tako nesposobne