Vlada će problem prevelikih dugova za autoceste pokušati riješiti refinanciranjem kredita i restrukturiranjam državnih cestarskih tvrtki. A u tim planovima računa i na domaće mirovinske fondove. Autoceste su bile tema i nedavno održanog sastanka premijera s mirovincima, a i ministar financija Zdravko Marić izjavio je da su mirovinci dio planova za izvlačenje Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb iz dužničkog ropstva.
U Vladi razmatraju mogućnost da mirovinski fondovi u spasu autocesta sudjeluju s dvije milijarde eura, i to kroz obveznice i dokapitalizaciju. Prema tom planu, HAC bi sljedeće godine izdao obveznice u vrijednosti milijardu eura s rokom dospijeća od 15 godina, a koje bi kupili mirovinci.
Ne bi ništa izgubili
Oni na tome ne bi ništa izgubili jer bi im se garantirali visoki prinosi s fiksnom kamatom. Usporedo s tim išlo bi se na dokapitalizaciju HAC-a s milijardu eura, a u njoj bi također sudjelovali mirovinski fondovi. Vlada hitno mora naći rješenje za dugove cestarskih poduzeća koji trenutačno, računajući HAC, ARZ i Hrvatske ceste, iznose čak 5,25 milijardi eura. Taj dug je neodrživ jer te tri tvrtke u sljedeće četiri godine moraju otplatiti gotovo četiri milijarde eura tog duga. S obzirom na to da Vlada ne želi nastaviti započeti proces privatizacije tvrtke HAC Održavanje i naplate cestarine kroz inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) koju je započela bivša Vlada i koja je time namjeravala prikupiti oko 1,5 milijardi eura kojima bi se pokrio dio duga za autoceste, morat će naći nego drugo rješenje.
Čisto refinanciranje odnosno dizanje novih kredita kako bi se otplatili stari dugovi neće riješiti problem, samo će tu otplatu produljiti unedogled. To se najbolje vidi na primjeru duga HAC-a koji je u posljednje tri godine otplatio gotovo 1,5 milijardi eura kredita, ali dug je smanjio samo za 64 milijuna eura i sad iznosi 3,136 milijardi eura. Pri tome se otplata duga produljila s 2031. godine na 2039. godinu. Prema analizi koja je rađena za novu Vladu, s dokapitalizacijom od milijardu eura u 2017. godini, ukupni dug cestarskih tvrtki bi se s paralelnim refinanciranjem do 2030. godine sveo na održivu razinu od dvije milijarde eura. Za početak bi trebalo premostiti kredite koji već stižu na naplatu, samo ove godine treba vratiti oko 900 milijuna eura, a tu na raspolaganju stoji Svjetska banka sa zajmom od 1,2 milijarde eura. U analizi se navodi i da tek treba vidjeti koji je najbolji sustav naplate cestarine odnosno kojim se sustavom ostvaruju veći prihodi, vinjetama ili trenutačnom naplatom po prijeđenom kilometru. U mirovinskim fondovima kažu da nisu upoznati s konkretnim prijedlogom, ali da su načelno na sastanku s premijerom i ministrom prometa Olegom Butkovićem rekli da su zainteresirani za ulaganja u autoceste. O konkretnom prijedlogu ponovno će razgovarati.
Fondovi žele razrađenu ideju
Kako doznajemo, nadaju se da bi mogli financirati najveći dio od milijardu eura obveznica, a potom bi mogli sudjelovati dijelom i u predviđenoj dokapitalizaciji. Naravno, prije žele vidjeti razrađenu ideju i znati s kojim prinosom mogu računati.
>> HAC u tri godine vratio 1,5 milijarde eura kredita, a dug smanjio samo za 64 milijuna eura!?
>> Mirovinci žele ulagati u HAC, HEP i hotele, Orešković im još ne nudi ništa
Vlastita pamet i vlastita sredtva mogu donijeti prosperitet /ako ima toga/.Bolje je da država daje kamate domaćim penzinerima nego recimo njemačkim ,samo da ih ne izigraju nesposobni i podobni.