“Pa jesmo li ipak mogli riješiti taj zadatak, da radili smo ga, možda i nismo, ne sjećamo se...”, tako su pojedini maturanti nastavili na Facebooku komentirati “nerješivi”, 30. zadatak na višoj razini testa iz matematike na državnoj maturi. I dok se sami pitaju jesu li trebali znati riješiti i taj zadatak, jer su izabrali teži test, tješiti ih može mišljenje prof. dr. Vedrana Mornara, bivšega dekana FER-a i člana Povjerenstva za provođenje državne mature. On smatra kako je posve u redu da neke zadatke na testu mogu riješiti samo rijetki maturanti.
Za odličan 80 posto testa
– Test mora imati različite zadatke, a svakako mora imati i takav zadatak koji će u Hrvatskoj uspjeti riješiti samo nekoliko učenika. Dio zadataka moraju moći riješiti gotovo svi maturanti, a najveći broj zadataka trebala bi riješiti većina. U rezultatima se mora dobiti pravilna Gaussova krivulja – objašnjava Mornar. Najveći broj učenika, prema njegovu mišljenju, na testu iz matematike trebao bi imati ocjenu između tri i četiri. Iznimno rijetki trebali bi stoposto riješiti test, ali to ne znači da bi rijetki trebali imati ocjenu odličan. Primjerice, prošle godine za odličan je trebalo riješiti 80 posto testa, odnosno preračunano u bodove, od 60 mogućih trebalo je skupiti pedesetak bodova.
– Izrazito teški zadaci trebaju razlikovati vrhunske od jako dobrih maturanata. Nama za FER ništa ne bi značio test koji bi sto posto uspjelo riješiti deset ili 15 posto maturanata koji su izabrali višu razinu matematike. To za upis na naš fakultet ne bi bio relevantan test – objašnjava prof. Mornar i ističe da su ti “nerješivi” zadaci nužni. Kaže da poučavanje matematike i cjelokupan pristup učeniku treba mijenjati od početka osnovne škole.
– Matematika se poučava previše na teorijskim, a premalo na praktičnim osnovama. Krene se od teorema umjesto od primjera, a da se radi obrnuto, djeci bi bilo zanimljivije. Da im se navedu dva svakodnevna primjera, više bi ih se zainteresiralo i matematika bi im bila prihvatljivija – dodao je.
Selekcija na I. semestru
Profesorica matematike u zagrebačkoj Športskoj gimnaziji Sonja Mudrić, za razliku od njega, smatra da bi većina maturanata morala moći riješiti sve zadatke na testu.
– To ne znači da trebaju biti banalni i na razini osnovne škole, kakvi su, prema pričama djece, bili na ovogodišnjoj osnovnoj razini. Fakultetima nisu potrebni genijalce nego ponajprije učenici s radnim navikama i solidnom podlogom. A selekciju onih koji su dorasli studiju trebaju napraviti na prvom semestru – smatra S. Mudrić. Može li problem matematike riješiti jedna razina testa za sve maturante, o čemu se intenzivno razmišlja, tek će se vidjeti.
Nerješiva matematika , legalni; terorizam pre pametnog profesora koji zna da je drugim profesorima koji nemaju predmet matemotika to isto postavio da nebi znali riješiti !