Početak cijepljenja protiv koronavirusa budi nade u zaustavljanje pandemije sredinom 2021., no ono u cijeloj Europskoj uniji zasad napreduje sporo, što povećava rizik od prolaska kroz još jedan val bolesti COVID-19 do sredine ove godine.
Potencijalno ponovno postroživanje mjera ili produljivanje mjera na snazi i mogućnost ponavljanja slabe turističke sezone djeluju na rast neizvjesnosti, pogotovo kod privatnog sektora, a izdaci povezani sa zagrebačkim i pokupskim potresima opterećuju državne financije, tvrdi Hrvatska narodna banka u najnovijoj analizi financijske stabilnosti, prema kojoj godina pred nama nosi niz rizika među kojima kao potencijalno najopasnije spominju rast cijena nekretnina potaknut državnim subvencijama, rast javnog duga te probleme s vraćanjem kredita.
Pomogli fondovi EU
Prema procjenama Građevinskog fakulteta u Zagrebu, materijalna šteta od potresa u Zagrebu iznosi 85,9 milijardi kuna (23,4% BDP-a u 2020.), a troškovi kratkoročne sanacije šteta od potresa u Zagrebu iznose 34,6 milijardi kuna (9,4% BDP-a u 2020.), pri čemu još ne postoje procjene šteta od pokupskog potresa.
Iako se u 2021. godini očekuje oporavak gospodarstva, intenzitet tog oporavka neizvjestan je. Prema projekciji HNB-a iz prosinca 2020., očekuje se da bi pad BDP-a u 2020. mogao iznositi 8,9%, čime Hrvatska pripada skupini snažnije pogođenih zemalja EU (očekivani pad gospodarstva u 2020. za EU iznosi 7,4%), a rast u 2021. godini 4,9%. Projekcija HNB-a temelji se na pretpostavci fondova EU-a, no s rastom rashoda došlo je i do cikličkog pada državnih prihoda, što je sve dovelo do snažnog rasta fiskalnog manjka i javnog duga.
Prestanak pandemije i mjera za njezino suzbijanje glavni je preduvjet normalizacije poslovanja sektora poduzeća, odnosno snižavanja njegova rizika likvidnosti i solventnosti. No, prerano prepuštanje mnogih poduzeća tržištu, koje se značajno smanjilo tijekom 2020., a za neke trenutačno i ne postoji, moglo bi dovesti do zatvaranja dijela poduzeća i rasta nezaposlenosti. S druge strane, petina poduzeća u Hrvatskoj standardno ostvaruje gubitke, pri čemu je udio poduzeća gubitaša u ukupnom prihodu sektora u 2019. godini iznosio oko 14%.
Inače, HNB je izračunao da su državne pomoći tijekom epidemije lani iznosile 4,4 posto BDP-a, odnosno 16 milijardi kuna. Na potpore za plaće isplaćeno je 7,57 milijardi kuna, oslobađanje od plaćanja poreza i doprinosa bilo je teško 5,9 milijardi kuna, javni krediti iznosili su 1,5 milijardi kuna, a javne garancije tvrtkama oko jedne milijarde kuna. Povrh toga, poslovne banke i HBOR odobrili su moratorije u vrijednosti 37 milijardi kuna. Sve to vrijeme cijene nekretnina rastu, i to koncentrirano u nekoliko gradova, što je povezano s državnim subvencijama.
– Trenutačna razina prosječnih cijena stambenih nekretnina na dosad najvišim razinama povezana je i s programom subvencioniranja stambenih kredita APN-a. Osim subvencioniranja, na aktivnost tržišta nekretnina u Zagrebu utječu i drugi čimbenici: povoljni uvjeti financiranja, smanjen broj turista, napuštanje centra zbog nepovjerenja u sigurnost starijih zgrada građenih prije uvođenja protupotresnih pravila ili njihova saniranja i smanjivanje uredskih kapaciteta poduzeća uz uvjerenje da će se rad od kuće nastaviti i nakon završetka pandemije, uočavaju analitičari središnje banke.
Prepolovljena dobit banaka
Nadalje, u aktivi banaka porastao je udio najugroženijih poduzeća koja su nastojala financirati svoje likvidnosne potrebe, dok su manje ugrožena poduzeća povećala viškove likvidnosti koje su deponirale kod banaka. Porast kreditnog rizika banke zasad uspješno pokrivaju iz operativne dobiti pa je profitabilnost, iako smanjena, i dalje pozitivna. No, dobit banaka u 2020. mogla bi iznositi oko polovine one ostvarene u 2019., dok se za ovu godinu HNB boji rasta udjela nenaplaćenih kredita.
– Nastavak pooštrenih epidemioloških mjera dovodi do pogoršanja sposobnosti otplate dugova privatnog sektora povećavajući rizik za solventnost poduzeća. Prvotni udar na bilance poduzeća ublažen je brzom reakcijom nosioca ekonomske politike pa su ona prebrodila pritiske na likvidnost. No, u ovom segmentu kreditni rizik nastavlja rasti unatoč značajnom priljevu javnih sredstava – poručuje HNB u najnovijoj analizi financijske stabilnosti kojom prevladavaju upozorenja da bi se zemlja mogla suočiti s brojnim rizicima.
Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Znači da su mjere uspjele jer napuhavanje cijena nekretnina i je bio krajnji cilj poticaja.