Vlada ''ne puca iz prazne puške'' te ima mjere, upozorio je to državni tajnik u ministarstvu gospodarstva Hrvoje Bujanović, govoreći u HRT-ovoj emisiji Otvoreno o rastu cijena proizvoda nakon uvođenja eura. Kazao je kako su poslali popis cijena 80 najprodavanijih artikala 10 velikih trgovačkih lanaca koji čine 83 posto maloprodaje.
- Oni su potpisali etički kodeks koji kaže da neće neopravdano povećavati cijene. Dva su poslala popis, Konzum i KTC, a sam zasad nisu. Razgovori su u tijeku i pozivamo ih i dalje, rekao je.
- Imamo velikih mogućnosti da ili povećamo broj prehrambenih artikala kojima bi ograničili cijene ili možemo razgovarati o danim subvencijama poduzetnicima, primjerice električna energija. Mjere vrijede do 31. ožujka, njih ne mora biti. I dalje ćemo analizirati koji poduzetnici prepoznaju mogućnosti bijele liste kojima su pristupili KTC i Konzum. Smatramo da je transparentnost i kvalitetan i fer odnos prema potrošačima bitan. I dalje pozivamo trgovce da pristupe ovome, istaknuo je Bujanović.
Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika pak je naglasio kako hrvatsko gospodarstvo počiva na slobodnom tržištu.
- A što je osnova slobodnog tržišta? Upravo slobodno formiranje cijena. Mi smo izašli iz socijalizma i nadali smo da ćemo doći u red zemalja u kojima postoji slobodno formiranje cijena i slobodno tržište. Sada vidimo Upravo Hrvatska s Mađarskom jedina koja odstupa od slobodnog tržišta. Vidim tu veliki problem, jer kad uvodite mjere treba se pitati koje druge zemlje uvode mjere koji vi uvodite. Kad bi ove mjere koje uvodi hrvatska Vlada uvodila Nizozemska, Švedska, Norveška, bogate, civilizirane, razvijene zemlje, onda bih rekao da smo mi na pravom putu. A s obzirom na to da ovakve mjere uz nas ima Orbanova Mađarska mislim da je to veliki problem, rekao je Podobnik.
Komentirajući kako su cijene u drugim državama niže nego kod nas u istim trgovačkim lancima, rekao je kada se uspoređuju različite zemlje ne mogu se uspoređivati samo naspram PDV-a jer postoji cijeli niz drugih nameta koje neke zemlje imaju.
- Mi imamo gomilu parafiskalnih nameta, čini mi se oko 150. A koliko imaju parafiskalnih nameta druge zemlje? Najvjerojatnije enormno mali broj. Upravo zbog toga ne treba uopće čuditi što su kod nas cijene veće. Ako već postoje različite cijene, a mi smo ušli u eurozonu i Schengen to znači da naprimjer u pograničnim županijama uvijek građani, ako smatraju da je kod nas preskupo, mogu otići preko granice i tamo kupiti robu. Siguran sam kada Hrvati u većem broju krenu u inozemstvo kupovati robu to će biti dobar znak našim trgovačkim lancima da moraju smanjiti cijenu, savjetovao je Podobnik, smatrajući kako Vlada uvodi ove mjere koje drugi nemaju ''jer nije radila reforme kada je trebalo''.
- Reforme se rade kad želite biti otporniji kad nastupi kriza. Mi to nismo radili i onda kad nastupe teška vremena moramo primjenjivati metode koje su daleko od njemačkih, švedskih ili nizozemskih, dodao je.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever naglasio je da kada bismo mi bili Nizozemska ili Njemačka ne bismo morali uvoditi mjere, ali da nismo.
- Kod nas se trgovci i proizvođači, prerađivački i otkupljivači ponašaju bitno drugačije nego što se ponašaju u drugim zemljama. Kao što Ustav RH na jednoj strani štiti i slobodu poduzetništva jednako tako štiti i svakog građanina RH. Veliki dio problema cijena nije vezan uz priču jesu li proveden reforme ili nisu. Nisam protivnik provođenja reformi, ali kažem da i bez provođenja reformi u nekim vremenima kod nas je ponašanje drugačije. Ovo što se sada događa u Hrvatskoj tijekom inflacije, tamo negdje od kraja 2021., tijekom 2022. i sad početkom 2023. nema veze ni s čim drugim osim s pohlepom i bezobrazlukom koji se ovdje pojavio da netko želi na brzinu navući puno toga preko leđa građana, izjavio je Sever.
Rekao je da se uvode mjere ograničavanja cijena zbog zaštite građana i to onih najugroženijih te odgovorio Podobniku kako umirovljenici koji jedva sklapa kraj s krajem ne mogu ići preko granice.
- Kako zaštititi njih, nezaposlene, ljude s niskim primanjima, obitelji s više članova, bolesne? Upravo tako da se prekine pohlepa i bezobrazluk koje se događaju. I oni koji nisu trebali dizati cijene tijekom prošle godine dizali su cijene u očekivanju veće inflacije pa su doprinosili većoj inflaciji. Dio je prepisivao, vidjeli su da je dignuo cijene susjed pa su i oni dignuli cijene. Koliko god će se svi uprijeti u to da u Hrvatskoj da nema kartelnog dogovaranja, jer je naravno zakonom zabranjeno, jedni od drugih očito prepisuju cijene, zaključio je Sever.
>> VIDEO Burno na aktualcu: Oporba napala Plenkovića, pljušte opomene i frcaju visoki tonovi
Za početak naš državni aparat je preskup ,preglomazan i neučinkovit.Naravno tu ne mislim na policiju ,vojsku ,hitne službe ,prosvjetu.Prije svega mislim na preveliki broj gradova i općina,555 ,prevelik broj županija 21 ,jedna Njemačka koja ima 80 milijuna stanovnika ima 16 regija .Prevelik broj zastupnika u Hrvatskom saboru,njih 151 na 3,8 milijuna stanovnika,dok Njemački Bundestag ima oko 600 zastupnika a Njemaca ima 25 puta više.Samo za početak da se broj gradova i općina smanji na maksimalno 100,da se uvedu pet regija ,i smanji broj zastupnika na najviše 50 godišnje bi se uštedile milijarde eura.To sve opterećuje ionako krhko gospodarstvo i nije ni čudo što su cijene takve kakve jesu.Naravno da vladajući neće pokrenuti nikakvu reformu javne uprave jer im odgovara da uhljebi glasaju za njih a oporba je slaba ,nikakva i mlaka . Nisam optimist, situacija može biti samo gora.