pravosuđe

Dug sudova od 55 milijuna namirit će se i iz džepa sudaca?

'18.06.2012., Zagreb - U Banskim dvorima odrzala se konferencija i prezentacija za medije na temu zakon o financijskom poslovanju i predstecajnoj nagodbi. Orsat Miljenic, ministar pravosudja Photo: Ma
Marko Lukunić/Pixsell
Autor
Ivanka Toma
04.12.2012.
u 18:00

Da nije obveza iz 2011. godine, bili bismo u plusu, kaže ministar pravosuđa Orsat Miljenić

Do kraja listopada sudovi su nakupili dug od čak 55 milijuna kuna. To znači da će godinu završiti s još većim minusom na računima koji će prenijeti u 2013. Kako je proračun za iduću godinu pravosuđu smanjen pet posto u odnosu na ovogodišnji koji je iznosio 2,3 milijarde kuna, nerealno je očekivati da pravosuđe uskoro financijski stane na noge.

>> Zaštita žrtava jedan je od prioriteta reforme pravosuđa

Rezanje sredstava

Znači li to da će se sucima dogodine rezati plaće? pitali smo ministra pravosuđa Orsata Miljenića.

– Ne mogu ništa decidirano reći. To uvelike ovisi i o generalnoj politici plaća – kaže ministar pripominjući kako su veliki problem obveze prenesene iz 2011.

Da nije bilo naslijeđenih dugova, pravosuđe bi bilo na nuli ili čak u blagom plusu, uvjeren je ministar. Unatoč rezanju sredstava za njegov resor, Miljenić vjeruje da iduća godina neće biti financijski katastrofalna i da će sudovi normalno funkcionirati. Ističe da je promijenjen niz propisa koji će rezultirati ubrzanjem postupaka, ali i bitnim uštedama. Među značajnijim potezima navodi smanjenje cijena intelektualnih usluga, ponajprije smanjene tarife za odvjetnike po službenoj dužnosti i vještake.

Izmjenama Zakona o parničnom postupku, po kojemu će se ubuduće odvjetnicima i firmama koje se sude na trgovačkim sudovima sva dostava slati e-mailom, na poštanskim uslugama uštedjet će se nekoliko milijuna kuna. U nešto krupnije stavke smanjenja troškova spada i obračun dežurstava. Ministarstvo je, kaže Miljenić, izradilo upute o obračunu dežurstava tako da sva nepotrebna dežurstva otpadaju. Ubrzaju li se sudski postupci, smanjio bi se broj rasprava, a to bi značilo i manje troškove suđenja.

Seljenje predmeta

Izmjene zakona najviše bi trebali osjetiti županijski sudovi koji su do kraja listopada ukupno nagomilali dug od 17,5 milijuna kuna. Budući da će se dio predmeta preseliti na općinske sudove, to bi moglo značiti da se onima na najnižoj razini ne piše baš najbolje. Ukupni dug od 34,2 milijuna kuna s kojim su općinski sudovi završili listopad mogao bi, ako ne porasti, ostati i u 2013. Može se očekivati da na pozitivnoj nuli i dalje budu Vrhovni sud, Visoki trgovački sud i Visoki prekršajni sud.

Ključne riječi

Komentara 8

OB
-obrisani-
18:47 04.12.2012.

Suci su krivi za situaciju u kojoj se nalaze. Prisjetimo se njihovih velikih primanja, njihovih mirovina, njihovih korupcijskih bogaćenja. Oni namjerno u mnogim kao i u slućaju Sanadera, Polančeca odužuju sa sudskim postupcima, raspravama. Koliko je tome pridonijeo Bajić ii to se zna ali ova vlada ne želi da zna. Treba kontrolirati zašto se ne ubrzavaju sudski postupci, te iste aktere kažnjavati, smijenjivati. Na taj će se način smanjiti troškovi, te dohotke sudaca svesti na normalu. Potražimo i kaznimo sve krivce, sve dokazane aferaše. Kadea se suci počnu kažnjavati malo će više biti razmišljanja. Nastojte ministre ustrojiti sve službe, ter će biti dovoljno sredstava.

ZO
zoki5
21:58 04.12.2012.

Moš misliti.Plan 21-zatri Hrvatsku

HO
hordubal
19:17 04.12.2012.

Da nije bilo naslijeđenih dugova, pravosuđe bi bilo na nuli ili čak u blagom plusu, uvjeren je ministar. _____________________________ iza ovog sam prestao čitati, znači ministru nije jasno da sve troškove može staviti na papir i onda vidjeti na čemuu je, ako se pokaže minus, onda režeš nepotrebne troškove, ako je plus onda ulažeš, ne treba biti genijalac za te stvari, a to da je on uvjeren ili ne, to može objesit maču o rep, još nisam vidio da se nešto napravilo jer je netko bio uvjeren da bi to bilo tako, napreduje se jedino kada se nešto zna i djeluje -.-

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije