Pozitivni znaci u borbi protiv koronavirusa u mnogim državama Europe ne znače i konačnu pobjedu, a napori koji se poduzimaju moraju biti udvostručeni pa i utrostručeni, upozorila je dužnosnica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Dorit Nitzan.
Kako u ponedjeljak prenosi sarajevski Dnevni avaz, koordinatorica programa hitne medicinske pomoći pri europskom uredu WHO, poručila je kako ni sama ne zna kada će se moći hodati bez maski i rukavica i ustvrdila kako još nije dokazano da su neki farmaceutski proizvodi sigurni i učinkoviti za liječenje bolesti COVID 19.
Nitzan ističe kako je borba protiv pandemije virusa maraton, a ne sprint, što će se pokazati u narednim mjesecima.
Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kada bi mogla završiti pandemija
"Rizik od ponovnoga pojavljivanja bolesti će se nastaviti i trebat će virus trajno kontrolirati rigoroznom primjenom zdravstvenih intervencija jer koronavirus cirkulira između i unutar država. Predloženi su brojni lijekovi kao potencijalna istraživačka terapija od kojih će se mnogi proučavati", kazala je Nitzan.
Po njezinim riječima, iskustvo nekoliko zemalja pokazuje da izoliranje, testiranje i traženje kontakata te karantena, u kombinaciji s mjerama fizičke distance, mobiliziranjem zajednice i jačanjem zdravstvenoga sustava, mogu spriječiti infekcije i spasiti živote.
Konstatirala je kako je trenutno najgore žarište SAD te da su skoro sve savezne države izvijestile da imaju potvrđene slučajeve i različite faze pandemije.
"Širenje bolesti uvelike ovisi o obrascima putovanja unutar i između država i mjerama koje zemlje i pojedinci poduzimaju", pojasnila je Nitzan.
Kazala je i kako je WHO zadovoljan činjenicom da u BiH do sada nije bilo eksponencijalnog rasta zaraženih, kao što je to u nekim drugim državama, te je najavila kako će WHO će nastaviti pomagati BiH u postupku testiranja i jačanje zdravstvenoga sustava u cjelini.
"Pratimo situaciju zajedno s domaćim zdravstvenim tijelima kako bismo vidjeli gdje i kako se virus širi", kazala je Nitzan.
U BiH je do ponedjeljka zabilježeno nešto manje od 1300 slučajeva zaraze koronavirusom te 50 smrtnih slučajeva koji se mogu povezati sa zarazom.
Istodobno je registrirano kako se od zaraze oporavilo 358 oboljelih.
Pojedinačno najveći broj slučajeva zaraze, čak 295, otkriven je na području Banje Luke, koja je svo vrijeme glavno žarište epidemije u BiH.
Krivulja rasta broja zaraženih od 17. travnja lagano se izravnava, jer je tijekom vikenda zabilježen znatno manji broj potvrđenih slučajeva zaraze u odnosu na prethodno razdoblje.
Da je WHO i Kina radila sto je trebala nebi bilo maratona, nego utrka na 100m.