Useljenička politika Angele Merkel

Dvojica Hrvata u Stuttgartu: Jedan pomaže imigrantima, drugi bi ih sve poslao nazad

Gari Pavković i Darko Tolić
Foto: Privatni album
1/8
12.03.2016.
u 20:05

Njemačke birače, a među njima i neke hrvatske useljenike, sve više privlače i radikalno desne stranke i pokreti koji se protive useljeničkoj politici A. Merkel

Deus Vult – piše na prstenu koji Darko Tolić, 28-godišnji Hrvat iz Njemačke, nosi na desnoj ruci i ponosno ističe u prvi plan na fotografijama. Latinski izraz, u prijevodu “Bog hoće”, bio je poklič kojim su kršćani prije 920 godina krenuli u Prvi križarski rat. Darko Tolić, koji je i sam 1992. došao u Njemačku kao izbjeglica iz bosanske Posavine, danas gleda kako u Njemačku pristižu izbjeglice iz Sirije i ozbiljno sanjari o, kako kaže, “jednoj vrsti novog križarskog rata”.

Ne bi to, naglašava, bio doslovan križarski rat kao u prošlosti, no mladi Hrvat iz Njemačke inspirira se križarskim ratom kao borbom “ne za zemlju i resurse, poput ostalih ratova u povijesti, nego za Boga”. Darko Tolić radikalizirani je mladi stanovnik Njemačke, kakvih je u toj zemlji sve više, ili su barem sve glasniji, ili politički organiziraniji, pa marširaju ulicama njemačkih gradova u organizaciji pokreta Pegida (Patriotski Europljani protiv islamizacije zapada) ili stranke AfD (Alternativa za Njemačku).

– U Europu se sustavno uvozi milijune i milijune muslimana, koji preziru Europu i njenu kulturu, a uz to ima milijardu muslimana izvan Europe. Dakle, čekaju nas krvavi i brutalni ratovi. Krvoproliće – kaže Darko Tolić o migrantskom valu i politici kulture dobrodošlice, tzv. “willkomenskultur”, koju je promovirala njemačka kancelarka Angela Merkel.

Sve ih poslati nazad

– Trebalo bi konzekventno te ilegalne uljeze strpavati u zatvore i nakon što si u zatvoru zarade za povratnu kartu i za one troškove koje su nam nanijeli, onda ih se može poslati nazad. Treba ih se konzekventno ovdje smatrati kriminalcima, a ne izbjeglicama – kaže ovaj mladi Hrvat koji je i sam, kad je 1992. kao dječak došao u Stuttgart, bio dočekan kao izbjeglica, sa svom dobrodošlicom i pomoći u integraciji koja s tim statusom ide. Kad kaže da izbjeglice treba konzekventno izbacivati iz Njemačke, zvuči kao da ne vidi da govori i o sebi.

– Došao sam kao prognanik iz bosanske Posavine. Otac se borio, ali je naše selo palo, Srbi su ga razorili, tako da se nismo mogli vratiti. A ovdje su mi živjeli baka i djed pa sam bio kod njih, a kasnije smo se snašli. Odrastao sam ovdje. Nijemci su se dosta trudili da nam bude dobro, da se integriramo – kaže Darko Tolić. Ali, dodaje, on je odrastao među puno drugih stranaca, pretežito Turaka.

– Oni su Nijemce prezirali jer su ih smatrali smotanima, slabijima, tolerantnijima. A to je u njihovim očima nešto loše. Njima je nerazumljivo kako netko može drugom narodu svoju zemlju prepustiti. Tako sam i ja počeo razmišljati, isto sam ih počeo prezirati i smatrati slabijima. Tek kasnije, kad sam se počeo zanimati za politiku, doznao sam da su oni nekad bili jak i ponosan narod i da su tek nakon II. svjetskog rata postali takvi kakvi jesu, kroz američki preodgoj. Onda sam ih počeo gledati iz druge perspektive, počeo ih više poštivati i zanimati se za njihovu povijest, mislioce i velikane – govori Tolić.

U istom gradu Stuttgartu živi i njemački Hrvat Gari Pavković koji kao savjetnik gradonačelnika za pitanja integracije došljaka svjedoči upravo suprotnoj slici njemačkog društva od one koju pruža njemački Hrvat Darko Tolić: slici u kojoj 3000 građana volontira pomažući izbjeglicama u njihovoj integraciji. Ali Gari Pavković vidi oko sebe i radikalne stavove. I kad vidi takvo nešto, naziva to pravim imenom – rasizam.

– Omalovažavanje drugih ljudi na osnovi podrijetla ili vjere (“Turci su slabiji”) ili predrasude (“sve izbjeglice su kriminalci”) je rasizam. Rasizam imamo u svim slojevima društva, pa tako i kod doseljenika i kod bivših izbjeglica iz Hrvatske. Takvi ljudi ne prihvaćaju realnost da živimo u kulturalno mješovitim zajednicama (43 posto građana Stuttgarta su imigranti kao gospodin Tolić) i da demokratske države funkcioniraju po principu ravnopravnosti svih građana – kaže Pavković.

Krivi europske političare

Na regionalnim izborima koji se sutra održavaju u tri savezne pokrajine njemački birači s razmišljanjima sličnima onima Darka Tolića mogli bi, predviđaju ankete, dati 10-postotnu podršku radikalno desnoj antiimigrantskoj stranci AfD u pokrajinama Baden-Württemberg i Falačkom Porajnju te 20-postotnu podršku u istočnoj pokrajini Saska-Anhalt. Stranka AfD, osnovana prije tek tri godine, privlači birače koji se protive dolasku migranata ili smatraju da se migrantska kriza otela kontroli, da im mediji serviraju laži i da ih kancelarka Merkel prisiljava na nešto što nitko ne želi.

I Darko Tolić krivi liberalne političare.

– Nekoliko desetaka milijuna Afrikanaca planira doći u Europu idućih godina. Čekaju nas krvava, strašna vremena, a za to su velikim dijelom krivi europski liberalni političari koji se ne brane, nego to dopuštaju i napadaju one koji se tome odupiru – kaže Tolić. U razgovoru mladi njemački Hrvat uporno odbija tvrdnju da su njegovi stavovi radikalni i temeljeni na predrasudama ili pogrešnim podacima. – Zvuči radikalno, ali to je jednostavno prirodno i zdravo, tako misle svi narodi izvan Europe. Svaki Afrikanac, svaki Arapin tako misli. Svatko u svojoj zemlji mora biti gospodar i strancima nije mjesto u tuđim zemljama – zaključuje ovaj stranac u Njemačkoj.

>> Korist od useljenika: Bez imigranata 600 tisuća Talijana ne bi imalo mirovine

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije