Nakon početnog oduševljenja i olakšanja zbog odobrenja Pfizer/BioNTechova cjepiva, uslijedilo je i propitivanje. Odnosno kritike. U njemačkim su medijima one sada učestale jer početak cijepljenja ne teče onim tempom kao što se očekivalo. Europskoj komisiji postavljaju se pitanja je li osmislila doista adekvatnu strategiju cijepljenja, a primjerice u Focusu, izuzetno su kritični i prema Angeli Merkel. EK i Ursuli van der Leyen predbacuje se pogrešna procjena u davanju prioriteta kada se radi o kandidatima za cjepivo, odnosno njihovim proizvođačima.
Osnovna je kritika, dakako, što su se najveće količine budućeg cjepiva dogovarale s AstraZenecom i Sanofijem. AstraZenecino, odnosno oxfordsko cjepivo odobrila je Velika Britanija, no nema još signala da bi se to moglo dogoditi i za zemlje Europske unije. Cjepivo koje razvijaju Sanofi i GlaxoSmithKline još nije ni došlo do faze 3 kliničkog ispitivanja jer se već u ranijim fazama ispostavilo kako ne pruža dovoljno imunosti starijima od 60 godina. S AstraZenecom je potpisan ugovor za 400 milijuna doza, a sa Sanofijem za 300 milijuna doza. Ursulu van der Leyen pogotovo se kritizira zbog objave na Twitteru o kupnji dodatnih 100 milijuna doza Pfizer/BioNTechova cjepiva, jer je ta opcija postojala još u studenom kada je ugovor i sklopljen, a odnosio se na 200 milijuna doza s opcijom za još 100 milijuna.
K tome su ugovori s AstraZenecom i Sanofijem sklopljeni više od dva mjeseca ranije. Frauke Zipp, članica njemačke akademije znanosti Leopoldine, u Spiegelu je kritizirala upravo neodlučnost da se dogovori više inovativnih cjepiva poput Pfizer/BioNTechova nazivajući to “grubim neuspjehom odgovornih”. U Focusu idu i dalje pa odluku Angele Merkel da odlučivanje o cjepivima prepusti Bruxellesu naziva najgorom u 15 godina otkako je u uredu kancelara. Pogotovo su kritike glasnije jer prvo registrirano cjepivo protiv novog koronavirusa dolazi upravo iz Njemačke, BioNTecha. Njegov je osnivač Ugur Sahin također iznenađen manjkom povjerenja u svoju kompaniju.
– Očito je bio dojam da je sve pod kontrolom i imaju dovoljno cjepiva – rekao je Sahin. Zgodna je i primjedba u Focusu u kojoj se ističe zaostajanje Njemačke u odnosu na Izrael, SAD i Veliku Britaniju po stopi cijepljenja. “Nalazimo se negdje između Čilea i Hrvatske”, navodi se u tom listu.
Nije u potanju količina dostupnog cjepiva, nego logistika koka to sprovodi. To se dešava svida i niko ( nakon 10 mjeseci ) nije spreman. Tako su Englezi obez kedili dovoljne količine cjepiva a nemaju ljude koji če to sprovesti . Javio se veliki broj kvalificiranih dobrovoljaca (doktora, sestara..) ali je birokracija uvela i za njih 21 formular koji trebaju popuniti da ni dobili posao dobrovoljca.