Poziv na reforme

EK u Zagrebu poručio: Europa stari, zaposlite umirovljenike

Karlovac: Umirovljenici uživaju u lijepom proljetnom vremenu
Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL
13.06.2018.
u 06:34

Među deset reformskih poteza nalazi se i prijedlog da se povlaštene mirovine razdvoje na zarađeni i povlašteni dio

Kada za 40 godina ode u mirovinu, osoba koja je u Hrvatskoj prvi put počela raditi 2016. godine imat će 16 posto manju mirovinu od sadašnjih novih umirovljenika iza kojih je 40 godina staža, pokazuju najnoviji godišnji izvještaji Europske komisije o starenju i primjerenosti mirovina koji su jučer predstavljeni u zagrebačkom uredu Europske komisije. U odnosu na postojeća mirovinska primanja veći pad mirovina od hrvatskih u budućnosti mogu očekivati samo Rumunji i Poljaci – oko 40 posto. Zadržavanje postojeće razine mirovinskih primanja očekuje se u Austriji i Sloveniji, a lagano povećanje u Njemačkoj i Danskoj.

Bez zaštite starijih

– Hrvatske su mirovine i danas najniže u EU u odnosu na plaću, a postoji rizik da država u budućnosti neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva – kazao je Ettore Marchetti iz Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost. Izvještaj o starenju (Ageing report 2018) pokazuje da će hrvatske mirovine biti održive sa stajališta fiskalne politike jer smo među rijetkim zemljama gdje se očekuje smanjenje javnih izdvajanja za mirovine mjereno udjelom u BDP-u, ali Ben Deboeck iz Glavne uprave za gospodarska i financijska pitanja kaže da projicirani pad javnih izdataka s više od 10 na nešto manje od 7 posto BDP-a nije održiv sa socijalnog i političkog aspekta.

Projicirani pad udjela javnih izdataka za mirovine vezan je uz drugi stup, koji će idućih desetljeća isplaćivati svoj dio mirovina, no projekcije Europske komisije pokazuju da će i zbrojene mirovine iz javnog prvog i privatnog drugog stupa biti niže od postojećih mjereno njihovim udjelom u plaćama. U tim projekcijama, na primjer, nije predviđena isplata dodatka na mirovine od 27 posto za mirovine drugog stupa jer takva obaveza nije predviđena zakonom.

Komisija procjenjuje da će Hrvatska samo zbog starenja stanovništva idućih pola stoljeća ostati bez oko 800 tisuća osoba u radnoaktivnoj dobi, udvostručit će se broj starijih od 65 i znatno smanjiti broj djece i mladih ljudi.

U dijelu izvještaja posvećenom Hrvatskoj Komisija je iznijela deset reformskih poteza vezanih uz mirovine: promjenu zakona kako bi se omogućilo zapošljavanje umirovljenika, ubrzanje povećanja dobi za odlazak u mirovinu ovisno o očekivanom životnom vijeku ili očekivanoj dobi zdravog života, jaču penalizaciju prijevremenih mirovina, preispitivanje posebnih programa koji nude prijevremeno umirovljenje, promjene u sustavu beneficiranog staža, uvođenje djelomičnih mirovina razmjerno uplatama, podjelu minimalne mirovine na zarađeni dio i dio koji bi pripao socijalnoj mirovini. Također Komisija traži da se povlaštene mirovine podijele na zarađeni i povlašteni dio čija bi isplata ovisila o proračunskim mogućnostima. Deveti je prijedlog prikupljanje doprinosa na sve oblike rada, deseti se odnosi na poboljšanja u drugom stupu.

– Europska će unija u idućim desetljećima sve više sijedjeti – tvrde autori studije. Predstavnici Europske komisije u Zagrebu ponovili su i ostale preporuke za Hrvatsku čije bi ispunjenje trebalo ublažiti suočavanje društva s neumitnim starenjem, a vezane su uz fiskalnu održivost, oporezivanje nekretnina, promjene na tržištu rada...

– Ključ je održivost mirovinskog sustava tržište rada. U Švedskoj kažu da o primjerenosti buduće mirovine treba početi voditi računa dok si u kolijevci – kazao je Marchetti. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić obećao je da će Vlada primijeniti dio preporuka Europske komisije. Ministar je već formirao dvije radne skupine za izmjenu mirovinskog zakona i uvjeta za beneficirani rad, a uskoro će i treću za promjene u drugom mirovinskom stupu. U rujnu bi se prijedlozi trebali naći u Saboru, a promjene će stupiti na snagu od 2019. godine.

– Cilj je reforme održivost mirovina i njihovo povećanje, odnosno adekvatnost. Cjelovita mirovinska reforma okrenuta je većinom na buduće umirovljenike, ljude moje generacije, ali balansirat ćemo da vidimo na koji način povećati mirovine za postojeće umirovljenike i uključiti ih što aktivnije na tržište rada uz mogućnost zadržavanja mirovine – istaknuo je Pavić.

U EU mirovina 58% plaće

Cilj je reforme i povećanje radnog staža umirovljenika s 30,7 godina, koliko iznosi sada, na 40 godina. Na razini EU mirovinska primanja žena su 37 posto niža od primanja muškaraca, a jedan je od načina da se ona približe i produljenje radnog vijeka žena.

Prosječna europska mirovina u ranim godinama nakon umirovljenja trenutačno iznosi više od polovine prihoda na kraju radnog vijeka – 58 posto – s tim što se na nacionalnoj razini taj raspon kreće od više od 80 posto u Luksemburgu, ili 70 posto plaće u Italiji, Francuskoj i Mađarskoj do manje od 40 posto plaće u Hrvatskoj i Irskoj. Egbert Holthuis iz Glavne uprave EK za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost kazao je da se tržište rada u Hrvatskoj poboljšalo, no visoka je stopa nezaposlenosti među mladima pa treba poraditi na obrazovnom sustavu.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Karlovac: Umirovljenici uživaju u lijepom proljetnom vremenu
1/10

PREPORUKE:

1. Jače penalizirajte prijevremene mirovine

2. Preispitajte posebne programe za prijevremeno umirovljenje

3. Mijenjajte beneficirani staž

4. Uvedite djelomične mirovine razmjerno uplatama

5. Podijelite minimalne mirovine na zarađeni dio i dio socijalne mirovine

6. Poboljšajte drugi stup

Komentara 79

DO
dopizdilomi
07:16 13.06.2018.

Mi nemamo gdje zaposliti mlade sa školom a kamo li penziće.

BI
bizmi
07:08 13.06.2018.

Sad budu i umirovljenici bježali u Njemačku

DU
Deleted user
07:45 13.06.2018.

Za početak mirovinske reforme bi trebalo ukinuti saborske mirovine...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije