Novac za oporavak vraćat će iz novih poreza

EK: 'Vlada je trebala uključiti dodatne ljude u plan oporavka'. Sredstva EU će isplaćivati nakon stroge kontrole

Sjednica Sabora nastavljena raspravom o sažetku nacrta Nacionalnog plana oporavka
Patrik Macek/PIXSELL
27.04.2021.
u 19:32

Europska komisija ocjenjivat će, nakon što Vlada preda Nacionalni plan oporavka, koliko je relevantan, može li se provesti i pratiti... U Saboru je zastupnicima predstavljen samo sažetak plana.

Od početka smo svim državama članicama sugerirali da uključe dionike u proces pripreme nacionalnog plana oporavka, no Komisija ne može diktirati na koji će način vlade voditi svoj konzultativni proces. Ne smatramo da predstavljeni sažetak i prezentacija koju je Vlada imala pred socijalnim partnerima odgovara preporukama o dijalogu koje je dala Europska komisija – kazala je Judita Cuculić Župa, ekonomska savjetnica u predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, na virtualnom predavanju o tome što Hrvatska može očekivati u sklopu EU Mehanizma za oporavak i otpornost.

Nacionalni plan razrađuje kako će zemlja potrošiti 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. Predavanje je organizirao Institut za javne financije. Komisija je dosad obavila više od stotinjak razgovora s Vladinim predstavnicima, a razgovarat će se i dalje kako bi se došlo do dobrog plana.

U Letoniji je tamošnja vlada, kao jedina u EU, na svaki sastanak s Komisijom pozivala predstavnike sindikata i poslodavaca.

Vrijednost 30% BDP-a

Kad se uzmu svi dostupni izvori, od neiskorištenih sredstava iz dosadašnjih programa do novih, vrijednost bespovratnih grantova za Hrvatsku u sljedećih će deset godina doseći 30 posto hrvatskog BDP-a. Nakon što hrvatska Vlada preda Nacionalni plan oporavka, Komisija će u sljedeća dva mjeseca ocjenjivati koliko je on relevantan, ima li trajan učinak, može li se provesti i pratiti.

– Ako u Planu nema mehanizma kako će se provoditi i pratiti uspješnost projekta, to je kao da ga i nemate. Za svaku investiciju tražimo da se navedu troškovi, na osnovi čega su rađeni, jesu li ti troškovi razumni i vjerodostojni. Kontrolni mehanizmi moraju biti tako napravljeni da se spriječi korupcija, prijevara i sukob interesa – poručila je Judita Cuculić Župa.

Ona smatra da je Vlada mogla angažirati dodatne ljude za “golem posao” koji se morao i koji još treba obaviti. Europska komisija povećala je broj stručnjaka koji će ocjenjivati projekt. Svaki će se projekt ocjenjivati ocjenama A, B ili nedovoljnim C i, ako ne bude dovoljno stavki ocijenjenih s A, projekt pada.

Do sada je svoj nacionalni plan predao jedino Portugal, Njemačka i Francuska predat će ga 30. travnja, još su neke zemlje najavile da će to učiniti u roku, no predstavnica Komisije kaže kako probijanje rokova nije problem, samo da je plan dobar.

Novac do kolovoza 2026.

U odnosu na dosadašnju praksu korištenja europskih fondova, projekti koji će se financirati iz Next generation fonda financirat će se prema uspješnosti.

Odmah se definiraju sve ključne etape i ciljevi pa, kada država članica smatra da ih je ispunila, obavijestit će Komisiju, koja će opet uzeti dva mjeseca za kontrolu i, ako je sve u redu, slijedit će isplata. Nakon što sjedne prvih 13 posto akontacije, daljnja isplata ići će dva puta godišnje.

Čak 70 posto predviđenih sredstava treba ugovoriti do kraja iduće godine, a 30 posto do kraja 2023. Sva se sredstva moraju potrošiti do kolovoza 2026.

– Svi koji prate fondove EU znaju da je ovo izuzetno velik i težak zadatak i treba se dobro pripremiti da bi se sredstva iskoristila – kazala je Cuculić Župa.

Komisija također želi poticati reforme te je u sklopu projekta obnove konačno dobila mrkvu kojom će se nagraditi države koje ih provode.

– Ne možete samo reći da ćete reformirati sudstvo, želimo znati što ćete napraviti i u kojem trenutku jer se na tome vidi koliko ste ambiciozni – poručila je predstavnica Komisije.

Sredstva bi se uglavnom trebala vraćati iz novih poreza, a dug u koji ulazi EU, da bi potaknuo obnovu, otplaćivat će se do 2058. godine. Ove je godine već uveden porez na recikliranu plastiku, od 2023. primijenit će se “carbon adjustment” mehanizam po kojemu će države koje više zagađuju okolinu plaćati dodatni porez na robu koju prodaju u EU.

Moguće je i uvođenje poreza na financijske transakcije kako bi se izbjeglo da se dug vraća povećanjem članarine država članica.

U Dubrovniku počelo cijepljenje turističkih djelatnika, punkt obišla ministrica turizma i sporta Brnjac

Komentara 17

Avatar Equilibrium
Equilibrium
19:54 27.04.2021.

HDZ šikanira i potcjenjuje oporbu koja zajedno s onima koji ne izlaze na izbore predstavlja većinu građana. Zaboravljaju da su na izborima osvojili samo 17% glasova stanovništva.

DU
Deleted user
20:10 27.04.2021.

Glavni kradezeovac je obećao bwsplatnu tuđu lovu koju će kradezeovci pokrasti, a narod vraćati.

VL
_________
20:15 27.04.2021.

Tko su ovi ljudi na slici? Ne vide im se lica, izgledaju ko maskirani odmetnici.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije