"U planu je izdavanje narodne obveznice i to u prvome kvartalu ove godine. Plan je da obveznica koja je vrijednosni papir ima rok dospijeća najvjerojatnije dvije godine. Očekuje se da bi kamatna stopa na obveznicu bila veća nego što su depoziti na štednju. Bila bi preko 3 posto. Potencijala i interesa za obveznice ima puno. Kad kažem potencijala ne mislim samo potencijal interesa, već i financijski stoga što je u bankarski sustav deponirano oko 35 milijardi eura, rekao je i dodao kako su između 27 i 28 milijardi eura devizni depoziti", rekao je U mreži Prvog programa HRT-a Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja.
Dodaje kako bi takva obveznica potaknula tržište kapitala, utjecala bi na financijsku pismenost građana. Kako kaže, ideja je da se prvo građanima ponudi kupnja obveznica, a nakon toga i svima drugima koji su zainteresirani. "Cilj je da se obveznica zadrži do dospijeća kako bi se ostvario puni prinos" naglasio je. Ističe kako je više od pola svih depozita kućanstava dugoročno, na više od dvije godine i tu je potencijal interesa s obzirom na obveznicu koja bi bila dvije ili više godina dospijeća. "Dugoročni depoziti koje građani imaju u bankama imaju kamatnu stopu u prosjeku 0,1 posto", kazao je Savić te dodao, "sam iznos obveznice će definirati Ministarstvo financija sukladno s proračunskim kretanjima i dospijećima drugih obveznica i procjeni koliki bi taj iznos mogao biti, ali i koliki će biti interes."
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić smatra kako je obveznica dobra za državu. Kada bi neka kompanija izdavala tako nešto, bilo bi dobro da je što šira baza investitora. "Treba biti oprezan. Tu su 2 ključna pitanja, a to je pitanje cijene, a drugo bi se trebalo pojasniti što Ministarstvo financija misli kad kaže da se nada da će taj instrument potaknuti rast kamatnih stopa na depozite u bankama. Načelno, pozdravljam inicijativu države", rekao je. Napominje da, prema njegovom iskustvu, kada u bankama poskupljuju izvori financiranja to se kroz neko vrijeme ''prevaljuje” na konačnu cijenu financiranja. Na pitanje je li za državu bolje da izda ovu obveznicu ili da se zadužuje u inozemstvu kaže da matematika ide u prilog tržišnim uvjetima financiranja. Pritom ističe kako je hrvatski uspjeh u zadnjim godinama taj što smo uspjeli smanjiti udio izdataka na kamate u našem BDP-u. "Procjena za prošlu godinu je na razini oko 1,3 posto BDP-a i kamatni je trošak trebao pasti od 1 do 1,1 posto. Ne bi trebali prekidati takve trendove. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene su u odnosu na prosinac lani pa godišnja stopa inflacije u siječnju bilježi pad na 12,7 posto sa 13,1 posto u prosincu 2022. godine. Taj je pad snažniji u odnosu na očekivanja HUP-a" izjavio je Stojić. Dodao je i da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim.
Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić rekao je kako su uvjeti stimulativni s obzirom na kamatu od 3 posto te da bi to mogli privući dovoljno građana uplatitelja. "Štednje ima dovoljno, ima dosta novaca u fondovima, prinosi su niski i smatram da s obzirom na strukture štednje ne bi trebao biti problem s kupnjom obveznica. Smatram da je ovo dobro i da se razbije tržište kapitala. Da nisu samo profesionalci ulagači, nego da pored opismenjavanja građana kako ulagati, uđu i u praktične aktivnosti ulaganja u različite oblike štednje" kaže Jurčić. Dodaje i da je rok na dvije godine, a ne na pet ili deset, dobro određen jer bi tada potražnja bila manja.
>> VIDEO: Rastu primanja za pola milijuna umirovljenika: Kome sve stižu dodatne povišice
Procjena Ljube Jurčića je upitna. 2003. godine procjenio je kako treba prodati INU za 505 mil. dolara. Mogao je predložiti da si svi zareženo vratnu arteriju, isto mu dođe.