Većina današnjih turista su i ekoturisti. Istina, još uvijek je bitno brojnija skupina u kojoj su gosti vođeni klasičnim odmorišnim motivima, koji obično tek po jedan dan odmora odvoje za posjet nekom nacionalnom parku i sličan izlet. No, svakim su danom brojniji i oni kojima su ekološki kriteriji na prvom mjestu kad odlučuju gdje će putovati i kako provesti svoje slobodno vrijeme.
Obrazovani i imućni
– Zabluda je da su to ljudi bez puno novca i puno zahtjeva, kojima je dovoljno jeftino boraviti u prirodi. Istraživanja pokazuju da su tzv. ekoturisti u pravilu natprosječno obrazovani, s natprosječnim primanjima, a ponekad svoj odmor plaćaju i basnoslovno skupo u apartmanima s pijeskom na podu i sličnim zelenim rješenjima. Hrvatska, inače, ugošćuje 21 posto turista koji dolaze motivirani za upoznavanje prirodnih ljepota. Potencijali i tržišta i naše zemlje su daleko veći, a prednosti ekoturizma uistinu višestruke. Osim pojačane brige o okolišu, zeleni turizam je odličan je način za revitalizaciju manje razvijenih područja, ne zahtijeva nužno velike investicije, a jako pozitivno utječe na percepciju zemlje, kazala je Dora Smolčić Jurdana, dekanica opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu na 1. kongresu ekološkog i održivog turizma "Neodoljiva Hrvatska".
I potencijal i stručnjaci
Kongres, u organizaciji Lux produkcije uz visoko pokroviteljstvo predsjednika Ive Josipovića i medijsko partnerstvo Večernjeg lista, otvorio je ministar turizma Darko Lorencin. Potvrdio je zelenu orijentaciju službene turističke politike i najavio da je pred izradom akcijski plan za zeleni turizam.
– Taj je pojam puno širi od zaštićenih dijelova prirode. To nije samo pitanje koliko turistički objekti koriste energije iz obnovljivih izvora, koliko su zelena sredstva za čišćenje u hotelu i sl. Dio te zelene priče su i svi prepoznatljivi lokalni proizvodi, kulturna baština, hrvatska gastronomija, vina... ističe Lorencin, koji kaže da je tri posto međunarodnih odmorišnih putovanja motivirano ekoturizmom te da ovaj proizvod raste po stopi između 10 i 20 posto godišnje.
Predsjednik Josipović sudionicima se obratio videoporukom u kojoj je, među ostalim, kazao kako i turisti sve više traže očuvanu prirodu, a to potvrđuje i sve veći broj posjetitelja u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Na Kongresu, posvećenom očuvanju nacionalnih prirodnih dobara i uvjeta za razvoj zdravog turističkog proizvoda, stvaranje visoke razine građanske odgovornosti i svijesti o estetici i urbanoj kulturi, govorilo je dvadesetak izlagača. Sudionici su se bavili bioraznolikošću kao atrakcijskom osnovom, održivošću plaža, ekološkom poljoprivredom, mogućnostima sufinanciranja turističkih projekata, održivim razvojem nautičkog turizma, ulaganjima u nacionalne i parkove prirode..., a predstavljeni su i primjeri Krka te Mljeta kao destinacija koje snažno njeguju svoju ekokomponentu. Nitko ne dvoji da turizam može imati trajne negativne učinke na okoliš, ali, čulo se, suvremene tehnologije uz ljudski faktor itekako mogu smanjiti te rizike.
– Današnji razvoj našeg turizma ima nedostataka, ali imamo i potencijale i stručnjake, optimistična je Sunčana Matić iz Lux produkcije, koja napominje da je cilj kongresa uputiti na mogućnosti koje Hrvatska na tom polju ima.
>>Prvi kongres održivog turizma 'Neodoljiva Hrvatska'
>>HTC Babin kuk prevario 20 kupaca prodavši im 11.500 kvadrata zemlje kojoj nije bio vlasnik
Sudeći po smeću koje ostavljaju po plažama i parkiralištima, ne mogu reći da sam primjetio kako većinu naših turista čine ekoturisti.