Dan nakon prvog (u povijesti) zasjedanja Europske komisije s nekom vladom u ratnoj zoni, u Kijevu je održan i summit čelnika EU i Ukrajine, a u zajedničkoj izjavi spomenuta je i pomoć u razminiranju, za što EU za početak daje 25 milijuna eura, a u čemu će, kako ekskluzivno doznajemo u Bruxellesu, sudjelovati i Hrvatska, kao jedina država članica s recentnim iskustvom obrambenog rata i razminiranja svog teritorija. Detalji sudjelovanja Hrvatske još se razrađuju, ali nam je potvrđeno da Hrvatska aktivno sudjeluje u razradi koncepta ove vrste europske pomoći Ukrajini, da daje i neku opremu za razminiranje, te da nudi Zagreb kao mjesto održavanja konferencije na temu razminiranja.
Oprema za razminiranje, koju daje Hrvatska, zasad je manja, nije riječ o strojevima, koji su veći i skuplji, i o čijoj nabavi se tek pregovara. Ovaj oblik europske pomoći Ukrajini vodi se pod civilnim, humanitarnim, ne pod vojnim predznakom, tako da zasad nitko ne očekuje da bi se moglo dogoditi nešto slično kao kod - najprije obećanog, pa zbog unutarnjopolitičkih prijepora neostvarenog - sudjelovanja Hrvatske u EUMAM-u, europskoj misiji vojne obuke Ukrajinaca.
- Na teritoriju koji oslobađaju Oružane snage Ukrajine pronalazi se velika količina mina i drugih eksplozivnih naprava. Osigurat ćemo do 25 milijuna eura za potporu naporima u razminiranju tih ugroženih područja. Zaštita civila je prioritet - rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, objavljujući ovaj dio pomoći u Kijevu.
Niz konkretnih novih mjera pomoći - od financijske, preko humanitarne do vojne i pomoći u funkcioniranju civilne infrastrukture pod žestokim udarima ruskih krstarećih raketa - objavljeno je u protekla dva dana gostovanja europskih dužnosnika u Kijevu. Među ostalim, EU pokreće osnivanje međunarodnog centra za prikupljanje dokaza o ratnim zločinima Rusije u Ukrajini, sa sjedištem u Haagu. To još nije tribunal za ratne zločine, nije ni blizu toga, ali jest posao koji je fokusiran na prikupljanje što čvršćih dokaza koji jednog dana mogu poslužiti na nekom sudu. Zasad još nije poznato kakvom i s kakvim šansama za uspjeh, pogotovo ako sva suđenja budu u odsutnosti optuženih.
- Nastavljamo povećavati pritisak na Rusiju kako bi završila ovaj rat. Sankcije djeluju - rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel po završetku summita u Kijevu, na kojemu su sudjelovali i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Tijekom dana u Kijevu su se dvaput oglašavale sirene za zračnu opasnost.
U Bruxellesu se priprema 10. paket sankcija protiv Rusije, a do 5. veljače, pokušava se dogovoriti ograničenje cijene naftnih derivata koje Rusija prodaje trećim zemljama diljem svijeta. Naime, 5. veljače stupa na snagu ljetos izglasani embargo na uvoz naftnih derivata iz Rusije u EU, nakon što je prije dva mjeseca stupio isti takav embargo na sirovu naftu. A ograničenje cijena za naftne derivate koji idu iz Rusije u treće zemlje pokušava se ostvariti isto kao ranije izglasano ograničenje cijena sirove nafte: preko zabrane sudjelovanja europskih brodara i osiguravatelja u transakcijama u kojima je cijena iznad propisanog ograničenja.
- Ograničenje cijene sirove nafte već sada košta Rusiju 160 milijuna eura dnevno - rekla je predsjednica Europske komisije u Kijevu. To je izračun koji uzima u obzir podatak da se ruska nafta prodaje u Kinu, Indiju i drugdje s golemim popustima, ispod trenutnog ograničenja koje su zadali EU i zemlje G7.
No, analize koje ovih dana objavljuju specijalizirani mediji za energetiku, i u novom broju ugledni tjednik Economist, sugeriraju da se Rusija snalazi bolje od očekivanog i s tim ograničenjem kao restriktivnom mjerom zapada, ali mjerom koja se dade zaobići. Istina je da Rusi trenutno prodaju jeftino svoju naftu, te stoga imaju manje prihode. Kao što je istina da mjera ograničenja cijena nije imala za cilj potpuno prekinuti trgovinu naftom između Rusije i ostatka svijeta jer bi to stvorilo globalnu krizu u opskrbi, što nitko ne želi. Ali, Rusi su u protekla dva mjeseca pokazali da nisu baš toliko ovisni o zapadnim brodarima, (re)osiguravateljima i bankarima, te da igrače, koji će popuniti te važne karike u lancu svjetske trgovine naftom, mogu sami pronaći drugdje ili sami stvoriti u novim okolnostima. Prije prosinca, više od polovice brodara i financijera izvoza ruske nafte bile su zapadne tvrtke, a sada je njihov udio pao na 36 posto, piše Economist. Procvala je trgovina u sjeni, koja koristi paralelni sustav, dodaje se u opsežnoj analizi u novom broju tog tjednika.
Video: Savo Štrbac o Milanoviću i Plenkoviću
Trebamo mi razminirati kod nas pa onda Ukrajina . Kod nas još uvijek ginu ljudi od mina .