Podaci o prometnim nesrećama i poginulima na hrvatskim autocestama za prvu polovicu ove godine vrlo su zabrinjavajući. Iako ne spadaju u ovo statistiku i jučer su dvije osobe poginule u sudaru dva automobila, kod Modruša, na autocesti A1. U prvih šest mjeseci ove godine na autocestama u Hrvatskoj život je izgubilo 19 ljudi, dok su u istom razdoblju prošle godine poginule dvije osobe, dakle riječ je o povećanju od čak 850 posto.
Podaci Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom (HUKA) otkrivaju i da se na autocestama od siječnja do kraja lipnja ove godine dogodila ukupno 1181 prometna nesreća, što je 196 nesreća više nego u istom razdoblju lani. Porastao je i broj ozlijeđenih u prometnim nesrećama na autocestama pa ih je u prvoj polovici ove godine bilo 227, gotovo 40 % više nego u prvih šest mjeseci 2015.
Turistička sezona
Broj poginulih na autocestama u prvih šest mjeseci ove godine već je dosegao ukupan broj poginulih na autocestama za cijelu prošlu godinu. A turistička sezona, kad je znatno veći broj vozila na autocestama, tek se zahuktava.
Ove će godine, prema svemu sudeći, biti prekinut pozitivan trend pada broja poginulih na autocestama od 2008. kad su smrtno stradale 72 osobe. Taj je broj, izuzev 2012., bio u dosad u stalnom padu. Prometni stručnjak Željko Marušić ističe da je već u više navrata upozoravao da će se dogoditi porast broja nesreća i poginulih na autocestama i cestama u Hrvatskoj. On kaže da je Hrvatska eldorado za jurnjavu i to nam se vraća kao bumerang.
A to je, upozorava, posljedica neozbiljne kombinacije blagih kazni i tolerancije policije prema prekoračenju dopuštene brzine. Marušić tako navodi da u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama nije predviđeno kažnjavanje prekoračenja brzine do 10 kilometara na sat, a da je kazna za prekoračenje od 10 do 30 km/h 500 kuna, odnosno 250 kuna ako se plati odmah.
To je, smatra, neprihvatljivo jer s dopuštenom brzinom na autocesti od 130 km/h, prema tome, može se juriti 199 km/h, a da vozač za to, ako ga uhvati policija, plati svega 250 kuna kazne. U Švicarskoj, primjerice, ističe Marušić, vozač bi zbog toga bio priveden s lisicama i dobio bi zabranu vožnje u toj zemlji, a platio bi kaznu od 1000 eura. Kod nas pak plati 33 eura.
Stoga Marušić poziva na hitnu promjenu zakona kojom bi se uvela kazna od 500 kuna za prekoračenje brzine do 10 km/h, kazna za prekoračenje od 10 do 30 km/h povećala bi se na 1000 kuna, a od 30 do 50 km/h na 7000 kuna. Usto bi trebalo smanjiti i toleranciju na prekoračenje brzine na tri posto. Marušić navodi da bi se trebalo razmisliti i o ograničenju brzine na autocesti na 120 km/h. Usto bi po autocestama trebalo postaviti kamere kako bi se mogli kazniti svi oni koji ne poštuju ograničenje brzine.
Umor vozača
U HAC-u, na čijim je autocestama najviše poginulih, čak 15, kažu da uzroke prometnih nesreća utvrđuje MUP i da su prema statističkim podacima najčešći uzrok nesreća pogreške vozača, prvenstveno brzina neprimjerena uvjetima na cesti, umor vozača i nepoštovanje prometnih propisa. U MUP-u su jučer kazali da nam podatke o uzrocima prometnih nesreća za ovu godinu na autocestama mogu dostaviti tek za dan-dva.
No prema podacima HUKA-e za 2015., najčešći uzrok prometnih nesreća na autocestama je prekoračenje brzine. Najkritičniji je dan subota, a najčešće doba dana u kojem se dogode prometne nesreće između 10 i 14 sati. Najkritičniji je mjesec pak srpanj. Što se tiče poginulih u 2015. na hrvatskim autocestama, 14 ih je bilo u vozilima domaćih registracija, a pet u vozilima stranih registracija.
Gledajući sve prometnice, prema MUP-u, u prvih šest mjeseci ove godine dogodilo se ukupno 14.556 prometnih nesreća, što je 0,5 % više nego u istom razdoblju lani. Pri tome je poginulo 136 ljudi, troje manje nego u prvih šest mjeseci 2015.
>> Promet u regiji vrlo brzo ćemo udvostručiti na 15 milijardi kuna
Da je drastično smanjenje riješenje onda bi Nijemci stavili ograničenja kakva su trenutno u Hrvatskoj. Sad bi mi što vozimo 139 trebali ispaštati zbog onih što divljaju.