Europska agencija za lijekove (EMA) potvrdila je da je cjepivo protiv COVID-19 koje je razvila AstraZeneca sigurno te da nekoliko smrti Europljana koji su primili cjepivo i umrli zbog stvaranja krvnih ugrušaka nema veze sa samim cjepivom. – Došli smo do jasnog znanstvenog zaključka: ovo je sigurno i učinkovito cjepivo. Cjepivo nije povezano s povećanim rizikom od tromboemboličkog incidenta – rekla je izvršna direktorica EMA-e Emer Cooke.
Odluka EMA-e napeto se iščekivala jer je većina država članica EU privremeno suspendirala cijepljenje svojih građana cjepivom AstraZenece dok se ne istraže sve pojedinosti sumnjivih smrtnih slučajeva. EMA nije sugerirala takvu suspenziju, upravo suprotno, poručivala je da, dok traje istraga, ostaje pri stavu da je korist cijepljenja cjepivom AstraZenece puno veća od rizika.
Hrvatska je slušala takvu preporuku EMA-e i nije obustavljala cijepljenje. No nacionalne vlasti niza drugih zemalja odlučile su biti iznimno oprezne i išle su u suspenziju. Iz Velike Britanije, gdje je nastalo cjepivo o kojemu je riječ, stizale su optužbe da Nijemci i drugi Europljani ne postupaju iz opreza, nego iz političkih razloga, jer navodno žele stvoriti politički pritisak i ucjenjivati AstraZenecu i Veliku Britaniju.
Korektivni mehanizam
Inače, napetosti između EU i Velike Britanije samo se pojačavaju nakon što su najviši dužnosnici institucija EU najavili da bi se mogao aktivirati jedan članak temeljnog europskog ugovora po kojem bi se praktički zaplijenile doze Pfizer/BioNTechova cjepiva proizvedenog u EU, a namijenjenog za isporuku u Veliku Britaniju. Europski dužnosnici poigravaju se tom prijetnjom u želji da natjeraju Britance da dopuste izvoz iz AstraZenecinih pogona u Velikoj Britaniji, koji bi mogli nadomjestiti manjak proizveden u AstraZenecinim pogonima u EU. No Britanci su na tu prijetnju reagirali optužbom da se EU ponaša “diktatorski”.
U Bruxellesu su pak sve države članice EU u srijedu održale prvu raspravu o ideji njih šest – okupljenih oko Austrije, a među kojima je i Hrvatska – koje traže uvođenje korektivnog mehanizma s ciljem da isporuke svih trenutačno dostupnih cjepiva budu svima usklađene s udjelom u ukupnom broju stanovnika Unije.
Kako neslužbeno doznajemo od upućenih izvora u Vijeću EU, države poput Njemačke, Francuske i Danske smatraju da ne treba otvarati nikakvu raspravu na Europskom vijeću koja bi dovela u pitanje dogovorene alokacije jer bi se takva rasprava mogla lako pretvoriti u svađu koju nitko ne želi. Neke od tih država otvoreno su poručile da ne misle da je nastup austrijskog kancelara Sebastiana Kurza bio ispravan i konstruktivan, a jedna država čak je Kurzov javni istup navodno opisala kao dezinformiranje!
Kurz je, podsjetimo, u petak bio predvodnik ofenzive u kojoj se javno zgražao nad time da neke države članice primaju više, a neke manje količine Pfizer/BioNTechova cjepiva u odnosu na svoj udio u ukupnom stanovništvu EU, što je bio početni kriterij za raspodjelu. No Kurz je u petak prešutio da su se države koje dobivaju manje same svojom odlukom našle u toj situaciji jer su odabrale naručiti manje od Pfizera, a više od AstraZenece, što se iz današnje perspektive pokazuje fatalnim.
Imale su opciju pri svakom ugovoru o zajedničkoj nabavi kupiti onoliko doza koliki je njihov udio u stanovništvu EU, ali su odbile iskoristiti punu i odabrale rezervirati samo dio iz te opcije.
Kurzova ofenziva uspjela
Uvjeti prilikom zajedničke nabave bili su ravnopravni i pošteni za sve države, podsjećaju diplomati iz tog tabora koji je kritizirao Kurza. No u raspravi o svemu tome, koja se odvijala u srijedu iza zatvorenih vrata, a čiji su nam dijelovi preneseni neslužbeno, čak i države koje su kritizirale Kurzovu ofenzivu na kraju su ipak prihvatile načelo da treba tražiti solidarno rješenje i pomoći državama koje su se u naručivanju pretjerano oslanjale na AstraZenecu, pa sad zaostaju u isporučenim količinama od onih država koje su naručivale maksimalno i od Pfizer/BioNTecha.
Tako da ta Kurzova ofenziva, iako je pretrpjela neke kritike drugih država članica, ipak završava kakvim-takvim uspjehom. U Bruxellesu sada postoji konsenzus da se taj minus na saldu tih država može korigirati s 10 milijuna doza Pfizerova cjepiva. Riječ je o dozama koje su trebale biti isporučene u četvrtom kvartalu, ali je Komisija prije tri dana dogovorila s Pfizerom da budu isporučene u drugom kvartalu.
sigurno je ,samo se umire od njega.